Otkako se COVID-19 počeo širiti svijetom 2020. godine, globalno gospodarstvo stavljeno je na kušnju zbog prekida u lancu opskrbe, divljanja cijena roba, izazovima na tržištu rada i padom prihoda od turizma. Sve to je dovelo do toga da Svjetska banka sada procjenjuje da je oko 97 milijuna ljudi gurnuto u ekstremno siromaštvo zbog pandemije, ali točnije bi bilo reći zbog, u većini slučajeva suludih mjera, koje nisu polučile nikakav učinak.
Nakon mnogih zatvaranja i ograničavanja rada, globalne su vlade morale povećati svoje izdatke kako bi se izborile s višim troškovima zdravstvene zaštite, nezaposlenošću, i općenito nesigurnošću i kako bi pomogle zatvorenim poduzećima i tvrtkama da prežive razdoblje zatvaranja.
Sve je to dovelo i do velikih zaduženja što je pak rezultiralo najvišom razinom globalnog duga u posljednjih pola stoljeća.
Omjer duga prema BDP-u jednostavna je metrika koja uspoređuje javni dug zemlje s njezinom ekonomskom proizvodnjom. Uspoređujući koliko država duguje i koliko proizvodi u godini, ekonomisti mogu izmjeriti teorijsku sposobnost zemlje da otplati svoj dug.
Prema podacima MMF-a Japan, Sudan i Grčka su na vrhu liste s omjerom duga prema BDP-u znatno iznad 200 posto, a slijede Eritreja (175 posto), Zelenortski otoci (160 posto) i Italija (154 posto).
Razina japanskog duga za većinu neće biti iznenađenje jer je Japan 2010. postao prva zemlja koja je dosegla omjer duga u BDP-u od 200 posto, a sada iznosi 257 posto. Kako bi financirala novi dug, japanska vlada izdaje obveznice koje kupuje prvenstveno Banka Japana a do kraja 2020 banka Japana je posjedovala 45 posto nepodmirenog državnog duga.
Zanimljivo je vidjeti da na listi više nema SAD-a koji je 2019. zauzimao prvu poziciju s omjerom duga prema BDP-u većom od 104,2 posto. Također, Kina je nestala s liste iako je 2019. bila na trećem mjestu. Ovdje možete vidjeti stanje javnog duga po zemljama prije dvije godine.
Brzi rast državnog duga glavni je razlog za zabrinutost. Općenito, što je veći omjer duga neke zemlje u BDP-u, veća je šansa da bi zemlja mogla platiti svoj dug, stvarajući tako financijsku paniku na tržištima. Svjetska banka objavila je studiju koja pokazuje da su zemlje koje su zadržale omjer duga u BDP-u od preko 77 posto tijekom duljeg vremenskog razdoblja doživjele gospodarsko usporavanje.
COVID-19 je pogoršao dužničku krizu koja se razvija od globalne recesije 2008. Izvješće Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuje da će najmanje 100 zemalja morati smanjiti izdatke za zdravstvo, obrazovanje i socijalnu zaštitu. Također, 30 zemalja u svijetu u razvoju ima visoku razinu dugova, što znači da imaju velikih poteškoća u servisiranju dugova.
Ova kriza jače pogađa siromašne zemlje i zemlje sa srednjim dohotkom nego bogate zemlje. Bogatije zemlje zadužuju se kako bi pokrenule pakete fiskalnih poticaja, dok si zemlje s niskim i srednjim prihodima ne mogu priuštiti takve mjere, što potencijalno može rezultirati širom globalnom nejednakošću.
MMF upozorava na kamate
Globalni dug dosegao je 226 bilijuna dolara do kraja 2020., što je najveći jednogodišnji porast od Drugog svjetskog rata.
Zaduživanje vlada činilo je nešto više od polovice povećanja od 28 bilijuna dolara, čime je globalni omjer javnog duga dosegao rekordnih 99 posto BDP-a. Kako kamatne stope rastu, dužnosnici MMF-a upozoravaju da će više kamatne stope umanjiti učinak fiskalne potrošnje i uzrokovati intenziviranje zabrinutosti za održivost duga.
- Rizici će biti povećani ako globalne kamatne stope rastu brže od očekivanog i rast se usporava – kažu iz MMF-a i dodaju kako bi značajno pooštravanje financijskih uvjeta povećalo pritisak na najzaduženije vlade, kućanstva i tvrtke.
