Prema posljednjim podacima Međunarodne agencije za energiju (World Energy Outlook 2019), globalna potražnja za energijom povećavat će se 1 posto godišnje do 2040. godine, uglavnom zbog rastućeg životnog standarda i rasta stanovništva. Korištenje obnovljivih izvora energije značajno će se povećati tijekom ovog razdoblja, a bit će potrebno više nafte i više prirodnog plina za energetsku sigurnost.
Kako se polako krećemo prema budućnosti s nižim udjelom ugljika, pitanje više nije koji će se izvor energije koristiti već na koji način možemo pomoću inovacija trenutno dostupnu energiju učiniti održivijom.
Od 1977. Međunarodna agencija za energiju (IEA) sastavlja World Energy Outlook, dugo očekivano godišnje izvješće koje gleda na budućnost proizvodnje i potrošnje energije na globalnoj razini.
U najnovijem izdanju, izvješće se usredotočuje na dva vrlo različita scenarija koja će ilustrirati moguće izbore i posljedice koje su pred nama.
Dva scenarija
Međunarodna agencija za energiju svoje projekcije temelji na dva moguća scenarija:
- Scenarij trenutnih politika
Ovaj scenarij zamišljen je da odražava utjecaj postojećih okvira javnih politika, uključujući najavljene namjere politika.
2. Scenarij održivog razvoja
Ovaj scenarij ocrtava veliku transformaciju globalnog energetskog sustava, usklađenu s postizanjem energetskih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (SDG), poput smanjenja emisija ugljika.
Nijedan scenarij nije točna prognoza jer IEA vidi oba scenarija kao moguća. Međutim, ovi podaci i dalje mogu biti korisna polazna točka za donositelje odluka i investitore. Pitanje se postavlja hoće li se države držati svojih postojećih politika vezanih uz energetsku učinkovitost ili će se okrenuti održivim inicijativama.
Prvi scenarij – trenutne politike
Ako se ostvari prvi scenarij, nafta će i dalje biti najveći energent u 2040. godini, a predstavljat će oko 28 posto globalne energetske kombinacije, dok iza nafte slijedi prirodni plin s 25 posto učešća u energetskoj kombinaciji.
Potrošnja ugljena, koja se smanjuje na zapadnim tržištima, ostat će u skladu s razinama iz 2018. zahvaljujući rastućoj potražnji u Aziji, dok će u međuvremenu obnovljiva energija doživjeti renesansu, s tim da će obnovljivi izvori energije dobiveni od vjetra, sunca ili geotermalnih izvora povećati svoj udio za više od 300 posto do 2040. godine.
Drugi scenarij – održivi razvoj
Prema ovom transformacijskom i ambicioznom scenariju, potrošnja fosilnih goriva bi se smanjila. Potrošnja ugljena smanjila bi se za otprilike 60 posto, potrošnja nafte za 30 posto, a uloga prirodnog plina u energetskoj kombinaciji i dalje bi ostala ista. Prema ovom scenariju, upotreba obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije trebala bi se povećati za 8000 TWh.
Za kraj treba reći da su oba su scenarija moguća, ali u stvarnosti ćemo se vjerojatno naći negdje između ove dvije krajnosti.
