Kako epidemija koronavirusa i dalje pustoši svijetom i u mnogim dijelovima svijeta ne pokazuje značajne znakove usporavanja, vrijeme koje bismo inače provodili, posebno u ovo sunčano proljeće, po parkovima, kafićima, tržnicama ili jednostavno vani, moramo provoditi na kauču.
Tijekom tog razdoblja socijalne izolacije izazvane pandemijom ne čudi što ljudi konzumiraju ogromne količine raznih medija.
Današnja infografika vuče podatke iz Global Web Index izvješća i pokazuje kako različite generacije konzumiraju medije u trenutnoj situaciji, što gledaju, kome vjeruju i koliko vremena provode upijajući medijski sadržaj.
Više vremena za ubijanje
Global Web Index utvrdio je da više od 80 posto potrošača u SAD-u i Velikoj Britaniji kaže da konzumiraju više sadržaja od izbijanja koronakrize, pri čemu su emitirani TV i internetski videozapisi glavni medij u svim generacijama i spolovima.
Ne iznenađuje da 68 posto korisnika interneta traži ažurirane vijesti vezane uz pandemiju prije bilo koje druge online aktivnosti, osim generacije Z i milenijalca koji će se prije deprimiranja vijestima odlučiti za slušanje glazbe.
Sve u svemu, mlađe generacije će se prije zabavljati igrajući igrice na svom mobitelu, računalu ili konzoli, dok će recimo milenijalci najvjerojatnije tražiti recepte za kuhanje ili čitati o zdravoj prehrani.
Kome vjeruju
Korisnici interneta gledaju na Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) kao najpouzdaniji izvor informacija o svim ažuriranjima koja se odnose na COVID-19.
To, međutim, ne vrijedi svugdje na regionalnoj razini. Na primjer, dok američki korisnici interneta najviše vjeruju WHO-u, oni u Velikoj Britaniji vide vladu kao njihov najvjerniji izvor informacija.
Zanimljivo je da ispitani korisnici interneta više vjeruju vijestima koje se dijele na društvenim mrežama, informaciji koju s njima podijeli prijatelj ili član obitelji.
Zbog pandemije i izolacije ljudi su spremni sve više ulagati i u nove usluge pretplate, pri čemu generacija Z i milenijalci prvo razmišljaju o Netflixu, dok je na drugom mjestu Disney +.
Iako su svi danas pred ekranima veći dio dana, istraživanja sugeriraju da nije bitno vrijeme provedeno pred samim ekranom, već sadržaj koji se gleda jer upravo sadržaj koji konzumiramo, kao i loše i negativne vijesti, može imati značajan utjecaj na naše psihološko blagostanje,
Bez obzira na to kakvu vrstu sadržaja konzumiramo, činjenica je da se svaka generacija tijekom ove pandemije oslanja na uređaje kako bi se informirali i odvratili misli od negativnosti, što u konačnici stvara izvrsnu priliku za medijske kompanije da privuku trenutno zarobljenu publiku.
