Tko su bili svjetski lideri kad je pao Berlinski zid? Koliko je žena bilo na čelima države u istaknutim vladama? A tko su najnoviji likovi na popisu svjetskih lidera? Ova infografika otkriva vođe najutjecajnijih svjetskih sila od 1970. godine do danas.
Sedamdesete: Ekonomske revolucije
Naša priča započinje 1970. godine, godine u kojoj je Leonid Brežnjev vladao Sovjetskim Savezom, dok je s druge strane željezne zavjese Willy Brandt predsjedavao Zapadnom Njemačkom. U SAD-u je Richard Nixon izveo niz ekonomskih šokova kako bi potaknuo gospodarstvo, ali ga je afera Watergate iz 1974. godine koštala predsjedništva.
U istom vremenskom razdoblju Kina je prolazila kroz brzu industrijalizaciju i ekonomske poteškoće u posljednjim godinama vladavine komunističkog revolucionara Mao Zedonga, koji je preminuo 1976. godine.
Godine 1975. kralja Saudijske Arabije, Faisala bin Abdulaziza Al Sauda ubio je njegov nećak. Desetljeće je također označilo kraj diktature Park Chung-Hee u Južnoj Koreji kada je na njega izvršen atentat 1979. godine.
Na kraju desetljeća, Margaret Thatcher postala je prva žena premijerka Ujedinjenog Kraljevstva 1979. godine, transformirajući britansko gospodarstvo koristeći laissez-faire ekonomsku politiku koja će postati poznata kao Thatcherism.
Osamdesete: Reaganomija i pad zida
Osamdesetih je u SAD-u za predsjednika izabran Ronald Reagan, započevši eru deregulacije i gospodarskog rasta.
Atentat na indijsku premijerku Indiru Gandhi 1984. godine također je bio presudan događaj desetljeća. Naslijedio ju je sin Rajiv Gandhi samo sedam godina prije vlastitog atentata 1991. godine.
Osamdesete su bile turbulentne za svjetske vođe, posebno pred kraj desetljeća. Godine 1989. pao je Berlinski zid i Njemačka je ponovno ujedinjena pod upravom kancelara Helmuta Kohla. 1989. bila je i godina kada su se razorni događaji odvili na prosvjedima na trgu Tiananmen u Kini, pod predsjednikom Dengom Xiaopingom.
Događaj je ostavio trajni trag u povijesti i politici Kine i još uvijek ga je nemoguće 'googlati' ako se nalazite u Kini.
Devedesete: Rat 2.0 i obećanje EU
Početak novog desetljeća označio je kraj hladnog rata i pad Sovjetskog Saveza, što je dovelo do položaja Borisa Jeljcina kao prvog predsjednika Ruske Federacije. Osjećaj mira ili barem spoznaja da prst ni u jednom trenutku ne lebdi iznad gumba za nuklearno lansiranje donio je osjećaj globalne smirenosti.
Međutim, to ne znači da je desetljeće bilo bez sukoba. Zaljevski rat započeo je 1990. godine, predvođen vrhovnim zapovjednikom američke vojske Georgeom H.W. Bushom. Sredinom 90-ih, izraelskog premijera Yitzhaka Rabina ubili su židovski ekstremisti.
Unatoč tome, 90-te su za mnoge bile doba optimizma. Godine 1993. započeo je europski projekt. Europska unija koja je osnovana je uz potporu europskih čelnika poput britanskog premijera Johna Majora, francuskog predsjednika Francoisa Mitterranda i njemačkog kancelara Helmuta Kohla.
2000-te: Povijesne novosti i promjene snage
U zoru novog stoljeća ljudi su se osjećali i nadu i strah. Iako je novo stoljeće donijelo kraj svijeta, dogodili su se mnogi transformativni događaji, poput napada 11. rujna u New Yorku i potonjeg rata protiv terorizma koji je vodio američki predsjednik George W. Bush.
S druge strane, Angela Merkel ušla je u povijest postajući prva kancelarka Njemačke, 2005. godine. Nekoliko godina kasnije, Barack Obama također je postao prvi afroamerički predsjednik u Sjedinjenim Državama.
2000-te do početka 2010-ih također su otkrile brze promjene snaga u Japanu. Shinzō Abe se na vlast popeo 2006. godine, a nakon pet promjena rukovodstva u sedam godina, na kraju se vratio, završivši ponovno na mjestu premijera do 2013. godine na kojem je ostao do kraja 2020. godine.
2010.: Svjetski lideri suočavaju se s neizvjesnošću
Godine od 2010. bile su više nego sadržajne. Prosvjedi u Hong Kongu pod kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i aneksija Krima koju je vodio Vladimir Putin otkrili su kolebljivu dominaciju demokracije i međunarodnog prava.
Potez britanskog premijera Davida Camerona da uvede referendum o Brexitu rezultirao je time da je nešto više od polovice britanskog stanovništva glasalo za izlazak iz EU-a 2016. Ovo glasanje dovelo je do porasta osjećaja protekcionizma i pomaka od globalizacije i multilateralne suradnje.
Izbor Donalda Trumpa za predsjednika bio je šok mnogima, a njegov predsjednički rad ostat će dugo u sjećanjima Amerikanaca ali će i dugotrajno utjecati na tijek američke politike.
Dvije su zemlje izabrale svoje prve ženske vođe u ovom desetljeću: predsjednica Park Geun-Hye u Južnoj Koreji i premijerka Julia Gillard u Australiji.
2020. do danas
Nitko ne može izbjeći razgovor o 2020. godini, a da ne razgovara o pandemiji. Ta je godina upakirala toliko udaraca koliko i cijelo prethodno desetljeće, a što se vođa tiče, Trumpa je na vrućoj stolici naslijedio sleepy Joe tj. Joe Biden koji je izabran za 46. predsjednika Sjedinjenih Država 20. siječnja 2021. godine.
