PIŠE: FIMA Plus
Hrvatska ima ukupno 128 gradova, no koliko je među njima pametnih gradova? Mogu li, kako i u kojim segmentima postati pametniji po uzoru na one u svijetu?
Što su to uopće pametni gradovi (engl. smart city)?
Koncept pametnih gradova (engl. Smart city) jest skup multidisciplinarnih mjera, ideja i politika usmjerenih na poticanje razvoja ljudskih i tehnoloških resursa urbanih područja te njihove strukturirane interakcije kako bi omogućio održiv gospodarski razvoj i više kvalitete života njegovih stanovnika. Koncept obuhvaća implementacije tehnoloških rješenja i razne sociološke koncepte, poput maksimalne društvene inkluzije i transparentnih sustava odlučivanja.
Kina – predvodnica u razvoju pametnih gradova
Da je stvaranje održivih modela i politika razvoja urbanih prostora globalni imperativ, pokazuje i činjenica da je Kina pokrenula identifikacijski sustav za pametne gradove koji je baziran na blockchain tehnologiji, a usmjeren na bolju povezanost i razmjenu podataka između tih gradova. Sustav razvijaju instituti u gradu Shijiazhuang i dodijelit će jedinstveni, globalni digitalni ID nacionalnim pametnim gradovima, izvijestio je Global Times u ponedjeljak.
Kina je započela pilot-projekte vezane uz razvoj pametnih gradova još 2012. godine, a s izgradnjom je započela 2016. godine s ciljem da izgradi najmanje 100 pametnih gradova do 2020. Prema Deloitteu, Kina je prošle godine imala oko 500 pilot-projekata pametnih gradova, što je najviše takvih projekata koje je imala neka država u svijetu.
Da je okrenuta tehnologiji te da ide u smjeru digitalizacije, potvrđuje i činjenica kako je Kina vrlo brzo prihvatila blockchain tehnologiju. Prošli mjesec kineski predsjednik Xi Jinping javno je podržao blockchain rekavši da bi država trebala zauzeti vodeću poziciju u razvoju te tehnologije. Kina je također nakon pet godina istraživanja i razvoja spremna pokrenuti i svoju nacionalnu digitalnu valutu.
Urbana naselja
Od ovih globalnih trendova nije izuzeta niti Hrvatska koja već 50 godina bilježi kontinuiranu depopulaciju ruralnih područja, te sve veću koncentraciju stanovništva u malom broju najvećih urbanih naselja. Ipak, usprkos rastu, razvoju i promjeni osnovne funkcije gradova, vrlo malo se promijenilo u osnovnim načelima urbanizma. Stoga je stvaranje održivih modela i politika razvoja urbanih prostora globalni imperativ. Upravo zbog toga u Hrvatskoj je pokrenut projekt Gradovi budućnosti.
Sve aktualne i najnovije vijesti vezane za kriptotržište i blockchain tehnologiju možete pratiti na FIMA Plus stranici.