Ublažavanje posljedica pandemije zahtijevalo je snažnu državnu potporu u EU i eurozoni i u drugom tromjesečju i javni je dug iskazan udjelom u BDP-u uvećan na godišnjoj razini unatoč oporavku gospodarstva, pokazalo je izvješće Eurostata.
Vlade zemalja EU-a dodatno su se zadužile u drugom tromjesečju kako bi ublažile posljedice pandemijske krize u društvu i gospodrstvu i poduprle oporavak, što se očitovalo u povećanju javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u, unatoč rastu aktivnosti.
Na razini EU-a javni je dug iskazan udjelom u BDP-u u drugom tromjesečju iznosio 90,9 posto i bio je veći za 3,7 postotnih bodova nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, utvrdio je europski statistički ured.
U eurozoni uvećan je za 3,9 postotnih bodova, na 98,3 posto.
Usporedba s prvim ovogodišnjim tromjesečjem odražava pak kontinuirani oporavak gospodarskih aktivnosti od koronakrize, pa je udio javnog duga u BDP-u EU-a smanjen za 1,5 postotnih bodova.
U eurozoni pao je za 1,6 postotnih bodova, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Hrvatska uz bok Austriji
Među zemljama EU-a najviši je udio javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju drugog tromjesečju bilježila Grčka gdje je bio dvostruko veći od BDP-a.
U Italiji bio je za 56 posto veći od BDP-a, u Portugalu za 35 posto, u Španjolskoj za 22,8 posto.
Dug veći od BDP-a bilježila je i Francuska, za 14,6 posto, Belgija, za 13 posto, i Cipar, za 12 posto.
U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju lipnja iznosio 340,8 milijardi kuna, što je odgovaralo 87,5 posto BDP-a. Na kraju ožujka iznosio je 340,5 milijardi kuna, što je odgovaralo 91,5 posto BDP-a.
Na kraju prošlogodišnjeg lipnja iznosio je 329,7 milijardi kuna, što je odgovaralo 84,6 posto BDP-a.
Najbliže je Hrvatskoj po udjelu duga u BDP-u na kraju drugog ovogodišnjeg tromjesečja Austrija gdje je iznosio 86,2 posto.
Najnižu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju lipnja bilježila Estonija, od 19,6 posto. Slijede Bugarska i Luksemburg gdje je iznosio otprilike četvrtinu BDP-a.
Većina i dalje pomaže
Novi valovi zaraze i duboke posljedice pandemije traže kontinuiranu podršku vlada, što se očitovalo i u podatku da je udio javnog duga u BDP-u na kraju drugog tromjesečja u 24 zemlje EU-a bio veći nego u istom prošlogodišnjem razdobju.
Najviše je poskočio u Grčkoj, za 15,9 postotnih bodova, a slijede Španjolska i Malta s povećanjem za 12,5 odnosno 10,8 postotnih bodova.
Hrvatska je s povećanjem udjela javnog duga u BDP-u na kraju drugog tromjesečja za 2,9 postotnih bodova u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblja u društvu s Poljskom i Češkom gdje je porastao za 2,8 odnosno za 3,2 postotna boda.
Blizu je i Njemačka s povećanjem udjela duga u BDP-u na godišnjoj razini za 3,3 postotna boda.
Najmanje je porastao u Finskoj i Belgiji, za pola odnosno 0,6 postotnih bodova.
Manji su dug iskazan udjelom u BDP-u u odnosu na kraj prošlogodišnjeg drugog tromjesečja bilježile samo Irska, za 3,1 postotni bod, Danska, za 1,5 postotnih bodova, i Nizozemska, za 0,8 postotnih bodova, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Znakovi oporavka
Ubrzani oporavak gospodarstva u ovoj godini očitovao se pak u smanjenom udjelu duga u BDP-u u 23 zemlje EU-a na kraju lipnja u odnosu na kraj ožujka.
Najviše je pao na Cipru, za 9,4 postotna boda.
Slijede Slovenija i Hrvatska s padom udjela javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u za pet odnosno četiri postotna boda. Blizu je i Portugal gdje se smanjio za 3,7 postotnih bodova.
Veći su udio javnog duga u BDP-u na kraju lipnja u odnosu na kraj ožujka bilježile Malta i Slovačka, za dva odnosno 1,3 postotna boda, dok je u Bugarskoj i Estoniji bio nepromijenjen.