Psihološke posljedice karantene, koju je ovaj tjedan produljilo nekoliko zemalja zahvaćenih pandemijom koronavirusa, zabrinjavaju stručnjake koji se bave mentalnim zdravljem. Oni zahtijevaju da se ovaj problem temeljito istraži.
- Produljenje karantene bilo je očekivano, no vijest je ipak mnoge duboko razočarala - kaže Linda Bauld, profesorica javnog zdravstva na Sveučilištu u Edinburghu, nakon što je u četvrtak objavljeno da se u Velikoj Britaniji karantena produljuje za tri tjedna.
'Neizravne se posljedice akumuliraju', smatra te napominje da su 'nedavna istraživanja pokazala zabrinjavajuć porast anksioznosti i depresije' među populacijom.
Konstatacija vrijedi za sve zemlje u kojima se provodi ova drastična mjera, a naše je moderno društvo već desetljećima ne pamti. U Francuskoj je konzorcij istraživača, koji uključuje i Visoku školu za istraživanje javnog zdravlja, pokrenuo longitudinalnu studiju na panelu od tisuću ljudi pod nazivom CoConel (koronavirus i karantena), a provela ju je tvrtka za istraživanje javnog mišljenja Ifop.
Na kraju drugog vala produljenja karantene, proglašene 8. travnja i prije najave jednomesečnog produljenja izolacije koja je u Francuskoj na snazi od 17. ožujka 'ukupno 37 posto ispitanih pokazivalo je znakove psihološkog stresa'. Nije bilo većih razlika u odnosu na rezultate nakon prvog vala koji su objavljeni u ožujku.
- Usporedba s najnovijim podacima prikupljenim među općom populacijom u 2017. godini upućuje na pogoršanje mentalnog zdravlja tijekom razdoblja karantene. Ako se ova situacija nastavi i u idućih nekoliko tjedana, mogla bi pogodovati pojavi teških psihijatrijskih oboljenja i porastu potražnje za psihijatrijskim liječenjem nakon ukidanja karantene, na što se moramo pripremiti', upozoravaju znanstvenici.
Ozbiljan utjecaj na mentalno zdravlje
Iste brige muče i stručnjake u Sjedinjenim Državama, gdje 'više od trećine Amerikanaca (36 posto) kaže da koronavirus ozbiljno utječe na njihovo mentalno zdravlje', stoji u pismu Američke udruge psihijatara (APA) upućenom članovima Kongresa 13. travnja.
Upozoravajući na to da bi u dogledno vrijeme moglo 'biti još više Amerikanaca kojima će biti potrebna psihološka i psihijatrijska pomoć', APA poziva na ulaganja namijenjena hitnim slučajevima, ali i na ulaganja u 'razdoblju oporavka'. Pritom se misli na telekonzultacije i pristup liječenju svim građanima.
'Poziv na akciju', pokrenut u Velikoj Britaniji, u četvrtak 16. travnja u časopisu Lancet Psychiatry potpisala su 24 stručnjaka. Isti je dan najavljena mjera produljenja karantene u toj državi. Konkretno, liječnici pozivaju na pojačan nadzor psihosomatskih posljedica epidemije.
- Povećana društvena izolacija, usamljenost, zabrinutost za zdravlje, stres i ekonomski pad preduvjeti su koji štete dobrobiti i mentalnom zdravlju pojedinca - sažeto je napisao jedan od potpisnika Rory O'Connor sa Sveučilišta u Glasgowu i dodao da je 'problem je prevelik da bismo ga zanemarili'.
- Liječnici već zamjećuju utjecaj izolacije na dosadašnjim, ali i na novim pacijentima - ističe profesor Antoine Pelissolo, šef psihijatrijske službe u pariškoj bolnici Henri-Mondor i dodaje da će biti i ostalih komplikacija, poput psihosocijalnih posljedica krize koja će uslijediti.
Halucinacije
Upravo će pristup profesionalnoj pomoći biti jedan od glavnih izazova za izlazak iz krize. S obzirom na predrasude, ne želimo da se osobe s mentalnim poremećajima u javnosti prepoznaju kao 'luđaci'.
- Destigmatizacija je presudna - smatra Anne Giersch, voditeljica Odjela za kognitivnu neuropsihologiju na istraživačkom Institutu Inserm pri Sveučilištu u Strasbourgu.
- Primjerice, dokazana je povezanost između prisilne izolacije i halucinacija, no mora postojati mogućnost da porazgovaramo i o takvim tabu temama. Kada pojedinac osjeća srčane tegobe, čini se normalnim konzultirati kardiologa. Na isti bi se način netko, u slučaju psihičkih poteškoća trebao javiti psihijatru - kaže Giersch.
Sindikat francuskih psihijatara (SPF) smatra da bi svatko trebao imati jednostavan pristup psihijatru. SPF je još 23. ožujka zatražio da se zajamče 'potrebna sredstva namijenjena prevenciji i nastavku liječenja'.
- Kriza bi mogla biti prilika da pokušamo ustanoviti kako se s ovim problemom možemo jednostavnije nositi, a da pacijenti pritom ne čekaju mjesecima na razgovor s psihijatrom - kaže predsjednik SPF-a Maurice Bensoussan.
Sindikat već pokušava 'uspostaviti čvršću vezu s liječnicima primarne zdravstvene zaštite te s njima razviti bolju suradnju' da bismo 'se što uspješnije nosili s novim izazovima i da bismo se pripremili za post-covid razdoblje'.
Članovi smatraju da treba proširiti poruku profesora Pelissola koja glasi: Ova situacija može utjecati na svakoga i to je normalno. A pritom se svima kojima je potrebno mora i može pomoći.