Piše: Domagoj Mataić
Mnogim individualnim, a sve više i institucionalnim ulagačima teško je izbjeći hype koji se stvorio oko kriptovaluta. Bitcoin, kao najveća i najpopularnija, porasla je za nešto više od 200 posto od početka godine. Interes investicijskih fondova i društava za ulaganje u digitalne valute u posljednje je vrijeme značajno porastao. Uključila su se i javna poduzeća poput Tesle, Squarea i MicroStrategya. Sve više investicijskih banaka poput Goldman Sachsa i Morgan Stanleya počinju nuditi usluge investiranja u bitcoin. Međutim veliku ulogu imaju i vlade država za koje se vjeruje da posjeduju značajne količine bitcoina. Iako se ne može sa stopostotnom sigurnošću potvrditi koliko koja država zaista ima, možemo doći do provjerenih informacija putem priopćenja stranih medija.
Ističu se četiri države koje su vlasništvo nad bitcoinom stekle zapljenom putem kriminalističkih istraga. Bugarska, SAD, Švedska i Sjeverna Koreja najčešće su spominjane u medijima. U zadnjih par godina prisutno je mnogo kontroverzi i lažnih vijesti oko pojedinih zemalja, ali prema posljednjim pouzdanim izvorima jasno se razlikuju glasine od činjenica.
Bugarska
Prema priopćenju 19. svibnja 2017. godine, iz Centra za provedbu zakona jugoistočne Europe (SELEC), operacija koja je bila usredotočena na organiziranu kriminalnu skupinu uključujući građane iz 12 zemalja, bugarska vlada zaplijenila je ukupno 213.519 bitcoina.
Međutim, prema pisanju bugarskih medija, takve rezerve više ne postoje. Konkretno, lokalni mediji 'Bivol' objavili su u travnju 2018. da je vlada na dražbi prodala cijelu količinu raznim međunarodnim kupcima. Prodaja se dogodila nekoliko mjeseci nakon zaplijene, kada je cijena bitcoina iznosila 15.316 dolara.
- Deloitte je djelovao kao konzultant i još zanimljivije, stručnjaci iz američkog FBI-a pomogli su osigurati sigurnost transakcija, od kojih se posljednja dogodila 1. travnja 2018. godine. – izjavio je bugarski ministar financija Vladislav Goranov.
Vijest o zaplijenjenim bitcoinima golicala je maštu i proizvela mnoge clickbait naslove. Jedan od njih je da Bugarska ima dovoljno bitcoina za otplatu petine duga. 'Najsiromašnija članica EU' odjednom je postala bogata zemlja za što je zaslužan bitcoin koji značajno raste. Brzo je procijenjeno da je zaplijenjena količina vrijedila između 3,3 i 3,6 milijardi dolara kada je bitcoin bio na putu prema 20.000 dolara. To bi bila odlična vijest jer je bugarski državni dug dosegnuo gotovo 14 milijardi eura do kraja 2016. prema Eurostatu.
Zanimljiv je podatak i igra brojeva - da je Bugarska zaplijenjene bitcoine držala sve do danas, mogla bi gotovo u cijelosti otplatiti svoj javni dug koji trenutačno iznosi 20,4 posto BDP-a, za razliku od Hrvatske čiji iznosi 73,2 posto.
SAD
Odnos američke vlade s bitcoinom generirao je brojne naslove tijekom godina, što nije iznenađujuće, s obzirom na to da je u pitanju SAD, kao država koja ima najveći ekonomski utjecaj u svijetu.
Zaplijenjene količine bitcoina obično se prodaju na javnim dražbama koje provodi agencija za provedbu zakona u ministarstvu pravosuđa. Od 2013. godine američke su institucije zaplijenile stotine tisuća bitcoina, od kojih je najviše s crnog tržišta prilikom zatvaranja Puta svile.
Međutim američka je vlada kritizirana zbog prodaje bitcoina po niskoj cijeni. Prosječna prodajna cijena bitcoina na aukcijama između lipnja 2014. i studenog 2015. iznosila je 379 dolara. Tim Draper odlično je prošao tijekom aukcija kupnjom 30.000 bitcoina po procijenjenoj vrijednosti od 18,5 milijuna dolara. Prema sadašnjim cijenama, njegova investicija vrijedi 1,8 milijardi dolara.
Prema zadnjim priopćenjima 69.370 bitcoina povezanih s Putom svile, zaplijenjeno je 3. studenog 2020. godine. Čini se da su američke institucije naučile iz svojih grešaka i zaplijenjene bitcoine ne žele prodati po 'preniskoj cijeni'.
Švedska
Švedska vlada dospjela je na naslovnice u jesen 2017. godine kada je odlučila prodati zaplijenjeni bitcoin. Vrijednost zaplijenjene imovine bila je znatno manja od bugarskih i američkih slučajeva, budući da je švedski Kronofogden (organizacija za naplatu državnog duga), priopćio da planira prodati samo 0,6 bitcoina, u vrijednosti oko 3.200 dolara u to vrijeme.
Druga internetska aukcija takve vrste, odvila se u listopadu 2019. Potencijalnim kupcima bilo je ponuđeno 4,59 bitcoina čija se vrijednost procjenjuje na oko 370.000 švedskih kruna, odnosno približno 37.700 dolara, prema tadašnjoj vrijednosti.
Sjeverna Koreja
Dok su prethodno navedene vlade zaplijenjenu količinu bitcoina stavljale na javne aukcije, Sjeverna Koreja pokazala je znakove prikupljanja bitcoina.
TechCrunch nagađa da je zbog velikih međunarodnih sankcija koje su postavljene Sjevernoj Koreji zbog razvoja nuklearnog oružja, režim pronašao 'sporedan posao' kako bi prikupio dodatna sredstva. Jedan od njih mogao bi biti cyber piratstvo. Iako se ne zna tko stoji iza hakerskih napada koji su zadesili južnokorejske kripto mjenjačnice tijekom 2017. godine, sumnja se na Sjevernu Koreju da hakerskim napadima pokušava nagomilati što više kriptovaluta.
Na pitanje koliko bitcoina zaista pojedine države posjeduju vrlo je teško, gotovo pa i nemoguće odgovoriti. Iz prethodnih primjera jasan je način na koji države raspolažu s bitcoinom kojeg zaplijene. Cjenovna volatilnost sigurno predstavlja najveći rizik s kojim se vladine institucije ne mogu nositi. Nije ni realno za očekivati da će države postati bitcoin hodleri. Uloga vlada u kripto industriji poprilično je izvjesna, a to je donošenje zakona i regulatornih okvira.