Dok neki brinu što će umjetno meso donijeti ili oduzeti svijetu, drugi važu što će ono donijeti ili oduzeti njihovom džepu
Konzumacija mesa već je duže vrijeme tema oko koje se u društvu često lome koplja, a od kada se sve intenzivnije radi na proizvodnji mesa u laboratorijima, 'mesne rasprave' dobivaju novi zamah i to ne samo među običnim ljudima, već i među kompanijama i investitorima. Iako je biljno meso već neko vrijeme aktualno, novonastala industrija proizvodnje mesa iz stanica izvan životinja tek sada doživljava ozbiljan zamah, a 2020. godine imala je rekordne rezultate, pri čemu su investicije rasle šest puta i osnovano je na desetke novih tvrtki.
Zbog brojnih faktora mnogi smatraju da će takva proizvodnja mesa tek donijeti veliku zaradu s obzirom na to da neki podaci pokazuju da laboratorijska proizvodnja postaje nešto jeftinija, a uz pomoć sve češćih investitora mogao bi se dostići cilj da cijene laboratorijskog mesa postanu prihvatljive maloprodajnim lancima i budu svakodnevno dostupne.
The Guardian prenosi mišljenje Instituta dobre hrane (GFI) da i dalje postoje inženjerski izazovi koje treba riješiti da bi se smanjili troškovi proizvodnje. No, pozitivno izvješće izraelskog Future Meata koje pokazuje da su prepolovili troškove proizvodnje svojih umjetnih pilećih prsa u posljednja četiri mjeseca, sa 7,5 dolara na četiri dolara te očekuju pad na dva dolara u roku od 18 mjeseci.
Prema izvješću koje je objavio GFI, u tvrtke za uzgojeno meso je do 2020. godine uloženo više od 300 milijuna eura, a broj tvrtki porastao sa 43 posto na 76 posto. Također, navode da će se vrijednosti ulaganja još povećati kada umjetno meso dođe na police trgovina.
Milenijalci i vegani odobravaju
Također, The Guardian navodi da neke studije pokazuju da je 80 posto ljudi u Velikoj Britaniji i SAD-u spremno konzumirati meso proizvedeno u tvorničkim laboratorijima, a ne na polju, pa se zato pretpostavlja da će umjetno meso biti prihvaćeno u široj javnosti čime se dodatno potiče investitore na ulaganje u kompanije za njegovu proizvodnju.
– Rezultati ukazuju na to da će uzgojeno meso vjerojatno biti široko prihvaćeno u javnosti, osobito među mlađom populacijom koja je brzo usvojila njegove prednosti – rekla je Keri Szejda sa Sveučilišta Arizona State u SAD -u, koja je vodila istraživanje.
No, kod jačanja popularnosti laboratorijskog mesa, a time i isplativosti u njegovo ulaganje, vrijedi spomenuti i pandemiju, ekologiju i veganstvo kao bitan faktor.
Prije svega pandemija je pokazala brojne nedostatke današnjeg društva među kojima je i problem s opskrbom hrane, posebno mesom, te se otvorilo pitanje mogu li se svi prehraniti od prirodno proizvedene hrane. Osim toga, veganstvo i aktivizam za životinje raste u svijetu. Ove grupe ljudi se snažno protive 'nehumanim uvjetima' uzgoja životinja na farmama, a nakon što je biljno meso dobro prihvaćeno, vegani će vjerojatno prihvatiti i ovu alternativu u kojoj se ne ugrožava životinje, ali je intenzivnijeg okusa od biljnog mesa.
Atelier Crenn u San Franciscu jedan je među najboljim restoranima na svijetu, a nedavno su navavili da u svoju ponudu uvode meso iz laboratorija što daje dodatnu promotivnu vrijednost ovoj industriji. Tu promjenu je uvela Dominique Crenn, jedna od najboljih chefica na svijetu koja je ujedno poznata aktivistica. Ona je, prije nekoliko godina, potpuno ukinula meso u restoranu zbog 'neetičnih praksi uzgoja životinja na farmama'. Forbes prenosi da će na tanjurima navedenog restorana biti pileći proizvodi iz matičnih stanica koje proizvodi Upside Foods, a Crenn tvrdi da njihova piletina ima autentičan okus.
Ulažu i milijarderi
No, i dalje se kao najbitniji faktor, zbog kojeg se toliko potiče proizvodnja koratorijskog mesa, navode klimatske promjene. Prehrambena industrija veliki je zagađivač, a proizvodnja umjetnog mesa može proizvesti znatno manje emisija CO2 od proizvodnje mesa goveda i druge stoke, a također zahtijeva mnogo manje uništavanja prirodnih površina i korištenja vode, objašnjava The Guardian.
Smanjenje današnje prekomjerne konzumacije prirodnog mesa u bogatim zemljama smatraju ključnim u rješavanju klimatske krize, a taj stav podupiru i poznati milijarderi poput Billa Gatesa, Richarda Bransona i Jeffa Bezosa koji već neko vrijeme ulažu u laboratorijsku proizvodnju mesa.
U utrci i Nestlé
Osim milijardera, nedavno je kompanija Nestlé putem službenog priopćenja objavila da istražuje alternative koje nudi tržište laboratorijskog uzgoja mesa, navodi Business Insider. Kompanija radi na alternativnim mesnim proizvodima koji bi kombinirali uzgojeno meso sa biljnim sastojcima te ispituje još neke inovativne metode koje omogućuju stvaranje mesa, poput fermentacije stanica ili 3D ispisa.
– Dugi niz godina ulažemo u našu stručnost i razvoj vlastitih tehnologija za biljne zamjene za meso, što nam omogućuje neprestano proširivanje naše široke palete ukusnih i hranjivih proizvoda s manjim utjecajem na okoliš – rekao je Reinhard Behringer, direktor Instituta Nestlé za znanost o materijalima te dodaje da je prvotni cilj kompanije ovakvom proizvodnjom doprinijeti ekologiji.
Inače, znanstvenici Nestlé Research iz Lausanne surađuju s izraelskim pokretačem Future Meat Technologies, vodećom startup kompanijom u uzgoju laboratorijskog mesa.
Bolji svijet ili dobar profit?
No, iako ideja da se svijet i ekologija oporave zbog laboratorijskog mesa zvuči uvjerljivo, ulagačima sigurno ne odmaže mišljenje američke konzultantske tvrtke AT Kearney po kojem je industrija laboratorijskog mesa na putu su da postane vrijedna više milijardi dolara u skoroj budućnosti. Njihovo istraživanje pokazuje da će, u sljedećih 10 godina, tržište uzgojenog mesa imati godišnju stopu rasta od 41 posto godišnje.
Isplati li se stoga ulaganje?
Američka kompanija Tyson Foods koja se bavi proizvodnjom mesa, kako prenosi The Guardian, najavila je veliko ulaganje u Future Technologies, proizvođača laboratorijskog mesa, a time žele doći na vrh industrije laboratorijskog mesa. Također, tvrtka Agronomics je na popisu ulaganja Velike Britanije koja sama ulaže u ovakvu proizvodnju, a među mesnim kompanijama koje ulažu u ovu novi industriju je i Cargilla.
Što se tiče poznatih startupova i isplativosti ulaganja u njih, Belgijski Peace of meat trenutno ima oko 50 zaposlenih i nakon samo tri ulaganja vrijedi 5,1 milijuna dolara; izraelski Aleph Farms 236,6 milijuna dolara nakon 16 ulaganja te nizozemska Mosa Meat broji oko 100 zaposlenih i vrijedi 92 milijuna dolara nakon 12 ulaganja.
Također, Mosa Meat, kao još nekoliko tvrtki, proizvodnju premješta iz laboratorija u velike pogone sposobne proizvoditi tisuće kilograma mesa godišnje.
Inače, uzgojeno meso prvi put je odobreno za prodaju u studenom u Singapuru, a nedavno izvješće pokazuje da bi Europa i Sjeverna Amerika do 2025. godine mogle dostići 'vrhunac mesa' zahvaljujući umjetnim alternativama, prenosi The Guardian.
No, samo će vrijeme pokazati hoće li ova nova industraja na kraju zaista oporaviti svijet ili će ona postati samo povod za dobro prihođenje bogatih investitora.