Zbog naglog narušavanja likvidnosti, Europska središnja banka (ESB) koja izravno nadzire Sberbank Europe sa sjedištem u Austriji i njenim podružnicama u Sloveniji i Hrvatskoj, objavila je danas da Sberbank d.d. propada ili će vjerojatno propasti. Za takvu je procjenu ECB odgovorna kao izravni nadzornik, a od stvaranja bankovne unije EU 2014. godine do sada, ECB je utvrdila da pet banaka propada ili će vjerojatno propasti – jedna u Španjolskoj, dvije u Italiji, jedna u Latviji i jedna u Luksemburgu – te jedna danas.
Kako objašnjava financijski analitičar Hrvoje Serdarušić, to znači da je procijenjeno da u bliskoj budućnosti ta banka vjerojatno neće biti u mogućnosti podmiriti svoje dugove ili druge obveze o dospijeću. Sljedeći je korak da Jedinstveni sanacijski odbor (SRB) potvrdi ECB-ovu ocjenu te potom donese odluku o eventualnim sljedećim koracima te njihovom provođenju.
– Ovaj odbor najprije će procijeniti postoje li alternativne mjere za spašavanje koje se mogu provesti unutar razumnog vremenskog roka. To su, primjerice, preuzimanje od strane druge banke ili dokapitalizacija. Ako to nije moguće, onda se gleda je li sanacija banke u javnom interesu. Ako nije, što se uglavnom događa kod malih ili specijaliziranih banaka, onda se provodi stečajni postupak po nacionalnom zakonodavstvu. Ako je sanacija banke u javnom interesu, tad se provodi neka od akcija sanacije. Primjerice, može se prodati dio poslovanja, ili se stvoriti 'dobra' i 'loša' banka kako bi se zadržalo zdravo tkivo – objašnjava Serdarušić.
– Kako su Ruskoj Federaciji, u čijem je većinskom vlasništvu Sberbank Europe AG, nametnute oštre međunarodne sankcije, deponenti su pohrlili u banku po svoje depozite. Klasičan je to primjer bank runa – kaže Serdarušić, no napominje da deponenti u Sberbanci mogu biti sigurni da će dobiti osigurani dio depozita do protuvrijednosti od 100 tisuća eura.
– Oni koji imaju kredit svakako trebaju nastaviti otplaćivati svoje dugove. U scenariju gdje bi dio poslovanja kupila druga banka, oni koji ne otplaćuju uredno svoje dugove bi se mogli naći u problemima. Za civilno stanovništvo bez velikih depozita, dakle, sve ostaje isto do daljnjega – kaže Serdarušić uz zaključak da 'krvotok financijskog sustava mora funkcionirati unatoč žalosnom ratu'.
Kao bankarski supervizor, ECB pomno prati kako se pojedine banke nose s rizicima s kojima se suočavaju. Supervizori s bankama razgovaraju o mogućim slabostima i iznose svoja očekivanja u vezi s radnjama koje bi trebale poduzeti. ESB također koristi svoje nadzorne ovlasti kako bi osigurao usklađenost banaka s regulatornim zahtjevima. Međutim, supervizori ne mogu i ne bi trebali pokušavati spriječiti propadanje svake banke. Mogućnost neuspjeha svojstvena je svakoj vrsti poslovanja i ključni je element dobro funkcionirajućeg tržišnog gospodarstva.
Bankovna unija EU znatno je poboljšala postupanje s bankama za koje se smatra da propadaju ili će vjerojatno propasti, a također rade na poboljšanjima kako bi se dodatno ojačao europski bankarski okvir.