Piše: Marin Onorato, InterCapital Securities
Najnovija varijanta koronavirusa nazvana omikron, koja je u medijima dobila zamah početkom ovog tjedna, imala je velik utjecaj na financijska tržišta. Naravno, na određene sektore i robu utjecala je jače pa je tako u ponedjeljak cijena WTI nafte pala za čak 13 posto, što je najveći postotni pad u zadnjih 18 mjeseci. Cijena barela nafte pala je do 66 američkih dolara ovaj tjedan, što je pad od skoro 20 USD, odnosno 23 posto u odnosu na najvišu razinu dosegnutu početkom studenoga ove godine. Da je riječ o dioničkim tržištima, već bi se pisalo o tzv. bear marketu, popularnom nazivu za pad veći od 20 posto. Gledajući malo unatrag, jasno je da su cijene robe na financijskim tržištima ove godine jedan od pobjednika jer su u godinu ušle na jako niskim razinama. Naime, WTI nafta je 2021. godinu otvorila s cijenom od 48 USD po barelu, što znači da su investitori imali povrat od 40 posto od početka godine i uz ovakav pad.
Postavlja se pitanje je li tržište ovaj tjedan prejako reagiralo, uzevši u obzir da trenutačno imamo jako malo informacija o tome koliko je soj opasan, kako izbjegava cijepivo i koliko se brzo širi. Iako o toj temi sada svi ponešto znamo, odnosno nagađamo, ostavljam je stručnijem kadru. Više znamo o tome kako vlade i javnost reagiraju na medijske natpise i strah koji se vrlo brzo proširio ovoga tjedna. To je ono najvažnije kada govorimo o direktnom ekonomskom učinku i utjecaju na financijska tržišta. Svjetske su vlade brže-bolje požurile zatvoriti granice za nekoliko afričkih zemalja, a svi testovi su sada usmjereni na otkrivanje prvih znakova omikrona u određenim zemljama. Nadalje, sve više država uključujući i SAD objavilo je da će postrožiti kontrole kod prelaska granica, tj. nažalost dodatno otežati međunarodna putovanja. Već tih nekoliko vijesti prosječnom ulagaču dovoljno je da bi ga podsjetile na ožujak/travanj 2020. kada je na financijskom tržištu zavladala opća panika, pogotovo jer tada nismo znali protiv čega se borimo i koliko će borba trajati. Cijena nafte tada je otišla čak u minus, što u praksi znači da je ljudima bilo plaćeno za barel nafte ako će po njega doći u Cushing, Oklahoma. Ipak, panika nije trajala dugo zbog raznih monetarnih i fiskalnih mjera, ali i daljnih saznanja o konkretnom virusu. Financijska tržišta su se oporavila, i više od toga, preskočila su rekorde.
Utjecaj na pad cijene nafte imao je sigurno duh vremena, ali postoje i fundamentalni razlozi. Kako smo naveli, države su najavile strože mjere kod prelaska granica te će to zasigurno utjecati na međunarodni promet, a time i na potrošnju goriva. Osim toga, tu su i razni manji ili veći lockdowni, koji smanjuju promet, a što dodatno izaziva smanjenu potrošnju. Ne smijemo zaboraviti ni odluku SAD-a da će početi otpuštati svoje rezervi kako bi snizio cijene goriva, što je veliki ekonomski i politički problem u mnogim državama. Kada sve te informacije uzmemo u obzir, jasno je da su neki investitori odlučili smanjiti svoju izloženost nakon tako velikih povrata ove godine.
Pozitivna stvar koju valja spomenuti je da će pad cijena nafte i ostalih energenata zasigurno dovesti barem do kratkoročnog pada stope inflacije, koja zabrinjava sve veći broj ljudi. Naime, stopa inflacije u većini zemalja dostigla je razinu koja nije viđena u zadnjih nekoliko desetljeća i centralne banke su se polako počele pribojavati hoće li taj rast cijena biti prolazan kako se prvo mislilo. Na taj rast cijena energenti imaju najveći utjecaj pa će tako veliki fokus biti upravo na cijeni nafte.
Gledajući u bližu budućnost, cijena nafte i dalje će najviše ovisiti o informacijama vezanim uz koronavirus. Trenutačno se vijesti koje svakodnevno dobivamo sukobljavaju između toga kako je omikron jako zarazan, ali ne ostavlja teške posljedice na zdravlje, dok neki znanstvenici govore da je to normalno ponašanje potkraj evolucije virusa, što bi nas moglo dovesti bliže kraju pandemije. U tom slučaju cijena nafte sigurno bi se ponovno približila razinama koje smo vidjeli prošli mjesec.