Izgleda da cijene uljarica i žitarica ne posustaju u namjeri od svakodnevnog porasta koji ne prestaje protekla četiri mjeseca. Ni prošli tjedan nije bio iznimka, pa je tako cijena kukuruza porasla 14-18 usd/mt, sojinog zrna 20 usd/mt, sojine sačme 10-12 usd/mt, a pšenice 9-12 usd/mt.
Porast cijena kukuruza potakla je Kina koja je kupila novih 2,1 milijuna mt, što je najveći izvoz pojedinog lota još od 1991.godine. To je bilo i više nego dovoljno za stvaranje pomutnje na tržištu svih žitarica, stoga su nakon porasti cijene kukuruza i ostale cijene podivljale. Istovremeno se šuška o argentinskom urodu kukuruza koji ne stoji dobro zbog pomanjkanja kiše.
Ni urod argentinske soje ne stoji najbolje stoga je vlada smanjila očekivane količine za 500 000 mt. Stručnjaci smatraju da zbog rekordnog uroda koji se očekuje u Brazilu jednostavno neće biti prostora za daljnji porast cijena sojinog zrna globalno.
Mnoge zemlje razmišljaju o uvođenju izvoznih carina na pšenicu ili ograničavanju izvoza i postavljanju limita na količinu što dodatno pridonosi porastu cijena. Prošlog su tjedna američke cijene bile više od europskih.
U Peruu je nešto ranije završila ribolovna sezona i to prema vladinom dekretu 24.siječnja. Ukupan ulov iznosi 2,44 milijuna tona što će rezultirati sa 575 000 mt ribljeg brašna. Manjak ribljeg brašna će se očitovati u količini od 85 000 mt. Tržište ribljeg brašna je vrlo aktivno čak i za nadolazeću sezonu. Dostupne količine su rasprodane, a u novoj sezoni već je rezervirana količina od 150 000 mt. Nepotrebno je posebno naglašavati porast cijena ribljeg brašna!
Brojke iz Kine govore o nedovoljnoj lokalnoj proizvodnji ribljeg brašna što znači da će ponovno posegnuti za uvozom i to ponajviše peruanske robe.
U 2020.godini Kina je uvezla 1,42 milijuna mt ribljeg brašna, a od toga 46% iz Perua, 9,4% Vijetnama, 7,7% Čilea, a preostalih 6% iz Tajlanda, Mauritanije i Rusije.