Svijet
StoryEditor

Tržište roba: Nedostatak plina i rastuće cijene zaustavljaju proizvodnju gnojiva i aluminija po Europi

27. Prosinac 2021.
piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI

Pretposljednji tjedan u godini bio je skraćen za jedan dan trgovanja budući da je u petak većina burzi bila zatvorena. Međutim to ne znači da je na burzama bilo manje aktivnosti ili da je bilo dosadno. Naprotiv! Kao što smo već naglasili u prošlotjednom članku, volatilnost za kraj godine je još uvijek vrlo prisutna.

Nakon što su na sastancima prije desetak dana većina zapadnih središnjih banaka najavile povećanje kamata u periodu pred nama u borbi sa inflacijom, Kina je odlučila smanjiti kamate prvi put u 20 mjeseci, u pokušaju da stimulira rast ekonomije koja je već duže vrijeme u padu. Borba dva bloka se nastavlja i čini se da gotovo u svemu povlače suprotni potezi. Tržišta još uvijek nisu sigurna kako da gledaju na omikron i njegov utjecaj na globalnu ekonomsku aktivnost te posljedično na financijska i robna tržišta. Čini se da su krajem tjedna tržišta postala sklonija ideji da će omikron staviti pod kontrolu – signal da će tržišta nastaviti rasti pred kraj godine? U tom kontekstu možemo promatrati rast nafte u proteklom tjednu, ali i svih ostalih roba od žitarica i uljarica, pa do raznih metala.

Ipak, glavna tema proteklog tjedna bila je cijena prirodnog plina u Europi. Upravo primjer plina i njegovog kretanja proteklih 14 dana prikazuje pravo stanje u kojemu se svijet trenutačno nalazi. Kada u uvjetima globalne pandemije i podržavajućih fundamenata pojedinih roba, imamo uplitanje geopolitike i pokazivanje mišića dva Golijata u šahovskoj partiji, kao posljedica svega nastaje velika volatilnost, pretjerane reakcije tržišta, špekulativni potezi i neizvjesnost, a to se onda u pravilu negativno reflektira na razne industrije i cijene raznih roba (raznih metala, umjetnih gnojiva, električne energije i sl.)

Cijena plina u Europi je dosegla novi rekord, nakon što je plinovod Yamal-Europa kojim ruski plin dolazi u Europu počeo teći u suprotnom smjeru!? Na optužbe političara i industrije sa Zapada da Rusija namjerno zadržava isporuke plina Europi zbog političkih tenzija u Ukrajni i pritiska da se plinovod Sjeverni tok 2 certificira, Rusija je odbacila bilo kakvu povezanost. Kao posljedica, cijena plina je u jednom trenutku dosegla cijenu od preko 185 €/MWh (što je 11 puta više od cijene plina prije godinu dana!) prije nego se sve stabiliziralo i palo na trenutnih još uvijek visokih 92 €/MWh. Da rekapituliramo, od početka prosinca do danas cijena plina je prvo narasla, a zatim pala za gotovo 100 €/MWh, odnosno prvo je narasla za 100 posto pa pala za 50 posto. Nevjerojatno! Još nešto, usporedbe radi, cijena plina u SAD-u je 11,5 €/MWh! Energetska kriza u Europi je svakako nešto što ćemo trebati pratiti u narednim tjednima jer zima je tek počela, a ne treba niti zaboraviti da nas očekuje i gašenje nuklearnih elektrana u Njemačkoj i Francuskoj što će dodatno stvoriti pritisak na cijene i dostupnost energenata.

Nedostatak plina i rastuće cijene svakako utječu i na cijene umjetnih gnojiva. Nekoliko tvornica dušičnih gnojiva je bilo primorano privremeno zaustaviti proizvodnju zbog visoke cijene plina, poput Azomures tvornice u Rumunjskoj, jednoj od najvećih u Istočnoj Europi ili su smanjile kapacitete proizvodnje poput Yare. Postoje najave da bi čak i mađarska tvornica Nitrogenmuvek (Bige) mogla privremeno zaustaviti proizvodnju od početka nove godine. Plin je glavna komponenta u proizvodnju glavnih dušičnih gnojiva kojima se koriste poljoprivrednici, prvenstveno kako bi postigli više prinose pojednih kultura. Usporedbe radi, cijena uree dosegla je cijenu od preko 1.100 €/t. Uobičajeno je cijena bila od 300 do 400 €/t. Ako se cijena plina ne stabilizira tijekom siječnja, tržišta bi mogla ukalkulirati u cijene pad globalne proizvodnje žitarica, prvenstveno kukuruza i pšenice. Zbog skupog gnojiva, vrlo vjerojatno proizvođači će favorizirati sjetvu uljarica u odnosu na žitarice!

Cijene svih poljoprivrednih roba su rasle uslijed straha od pogoršanja vremenskih uvjeta, posebice u Južnoj Americi. Čini se da se fenomen La Niña nastavlja i u ovoj godini, što ponovno znači povećani rizik od suše. Dodatno, rast cijena nafte i energije podržava rast cijena etanola/biodizela jer su marže dobre za proizvođače, što posljedično podržava cijene žitarica i uljarica. Povrh svega, Rusiji i Argentini mogla bi se priključiti Ukrajna, koja je još jedna u nizu velikih zemalja izvoznica koja razmišlja o ograničavanju izvoza pšenice u cilju sprječavanja inflacije hrane. To je svakako bullish poticaj za tržišta. Kao posljedica svega, cijena futuresa kukuruza na CBOTu su na najvišim razinama u zadnjih 6 mjeseci, a soje u zadnja 4 mjeseca.

Visoke cijene plina, ali i električne energije utječu i na proizvođače metala u Europi. Tvornice aluminija, ali i ostalih metala poput cinka su pod velikim pritiskom i mnoge od njih također ili smanjuju svoje proizvodne kapacitete poput najveće Aluminium Dunkerque ili u potpunosti zaustavljaju rad tvornica. Aluminij je jedan od energetski najintenzivnijih industrijskih metala za proizvodnju, stoga su tvornice pod velikim pritiskom i njihova profitabilnost je postala upitna. Primjerice, najveća tvornica aluminija u Europi, Aluminium Dunkerque izgubila je 20 milijuna eura od početka studenog uslijed rasta cijene energenata, premda je cijena aluminija ove godine rasla za više od 40 posto i potražnja je i dalje prisutna.

Trenutačno je trošak energenata za proizvodnju tone aluminija oko 11 tisuća dolara, a aluminij se prodaje po 2.800 $/t. Ne treba biti previše stručan da bi se iz navedenog izvukli zaključci o dugoročnoj održivosti. Premda je udjel europskih proizvođača aluminija u globalnoj proizvodnji relativno mali, oni zapošljavaju velik broj radnika i kao takav su važan izvor raznih poreznih prihoda. Njihovim zatvaranjem potražnja bi se zadovoljavala uvozom iz zemalja koje uglavnom koriste fosilna goriva za proizvodnju energije, što je u koliziji s planom Europe o zelenoj energiji.

Kraj godine je uvijek prilika da se pogleda usporedno kakvo su kretanje u ovih godinu dana ostvarile pojedine burzovne robe. Bila je ovo godina u kojoj je većina roba ostvarila rast cijena, u prosjeku od 20 posto do 50 posto. S druge strane, osim obveznica i pojedinih valuta, od značajnijih roba samo su sojina sačma, platina, srebro i paladij imali pad cijena.

image
foto

U trenutku pisanja ovog članka, cijene na burzama:

  • Nafta Brent:75,87 $/bbl
  • Plin Dutch TTF: 91,9 €/MWh
  • Pšenica MATIF March: 290,25 €/t
  • Kukuruz MATIF March: 244,00 €/t
  • Sojino zrno CBOT March: 13,44 $/bu
  • Zlato:  1.808 $/t.oz
  • Čelik: 4.547 CYN/t
  • Željezna ruda: 120 $/t
  • Aluminij: 2.837,00 $/t
  • EUR/USD: 1,1327
  • BDI: 2.217
22. studeni 2024 00:33