Intel, Google, Cisco, FedEx i brojne druge korporacije nude najčešće sjemensko financiranje tvrtkama koje obećavaju, koje razvijaju inovativne tehnologije i koje bi im u budućnosti mogle postati zanimljivi kandidati za akvizicije
Popis potencijalnih investitora, financijera i pomagača raznih startup projekata može biti poprilično dugačak. Od inkubatora, akceleratora, platformi ‘crowdfunding’, platformi peer to peer (P2P), poslovnih anđela, fondova rizičnog kapitala (Vc), strateških i financijskih investitora, mikrokreditiranja, banaka... Doduše, ne u Hrvatskoj, već u svijetu, posebno SAD-u. U Hrvatskoj neki od nabrojenih postoje, premda u malom broju i sa skromnim mogućnostima, dok nekih poput Vc fondova ima tek u najavi. No ako i svi gore nabrojeni izvori presahnu ili jednostavno nemate sreće, možda vam se ona osmjehne kada pokucate na vrata neke od globalnih institucija koje potpomažu ili galantno nagrađuju inovativne projekte.
No one uglavnom traže specifične tehnološke projekte. Onima koji imaju ili će prebaciti sjedište u SAD na raspolaganju je inicijativa ‘Startup NASA’ u sklopu programa za transfer tehnologije te svemirske agencije. NASA je potkraj prošle godine objavila da će svoju tehnologiju ‘vratiti na zemlju’. A to će učiniti tako da će oko 1200 patenata nastalih u svom višegodišnjem radu i istraživanju učiniti dostupnim komercijalnom sektoru unutar projekta ‘Startup NASA’. Svrha je inicijative riješiti dva osnovna problema s kojima se suočavaju startup tvrtke – pribavljanje kapitala i osiguravanje patenata i intelektualnog vlasništva. Startupovi će se moći koristiti tim patentima kako bi ih dalje razvijali te stvarali nove proizvode i usluge, a krajnji je cilj pozitivan učinak na gospodarstvo, otvaranje radnih mjesta te poboljšanje kvalitete života.
Patente je moguće pregledati online, a podijeljeni su u petnaest skupina: aeronautika, komunikacije, elektronika, okoliš, medicina, ICT, instrumenti, proizvodnja, materijali, mehanika i fluidi, optika, energetika, pogon, robotika i senzori. Kompanije koje se žele koristiti njima moraju se prijaviti NASA-i. Licenciranje patenata u pravilu neće biti ekskluzivno, a odobravat će se samo onim startupovima koji te tehnologije žele komercijalizirati. Više startup tvrtki može aplicirati za pojedinu tehnologiju, ali NASA je otvorena i za pregovore ako neki startup želi osigurati ekskluzivna prava. Za početak patenti su besplatni, no ako kompanije nakon najmanje tri godine uspiju prodati proizvode koji uključuju te patente, NASA će očekivati plaćanje uobičajenih naknada za njihovu uporabu.
Britanci pak ulažu u startupove koji se bave kibernetičkom sigurnošću. Britanska vlada najavila je niz novih programa, uključujući fond od 165 milijuna funti, kako bi pojačala svoju kibersigurnost kupujući startupove koji se bave tim područjem ili ulažući u njih. Udvostručit će i javna sredstva za borbu protiv kiberkriminala na 1,9 milijardi funti do 2020. jer Britanci smatraju da im kibernetičke prijetnje dolaze s raznih strana, od individualnih hakera, kriminalnih bandi, terorističkih grupa i neprijateljskih sila.
Fond za obranu i kiberinovacije ‘težak’ 165 milijuna funti ima sličan cilj kao i američka agencija DARPA (Defense Advanced Research Projects Agency), dio Ministarstva obrane, koja osigurava sredstva za startupove koji stvaraju vrhunsku tehnologiju i poslije ju dijele ili ustupaju američkoj vladi. Među njezinim su projektima pomagala koja američkim vojnicima pomažu da trče kao olimpijski trkači i implantati poznati kao neuroprotetika kojima se može liječiti gubitak pamćenja. No DARPA ima izdašniji budžet od britanskog pandana. Čak tri milijarde dolara u prošloj godini.
Još jedna američka agencija, In-Q-Tel, financira startupove. Dok DARPA pokriva širok spektar područja, od robotike do zdravstva, In-Q-Tel targetira startupove koji se bave softverom, i to posebno analizom podataka, radi pomaganja CIA-i i obavještajnoj zajednici. Otkako je osnovan 1999., In-Q-Tel je financirao 200-tinjak tvrtki s ulaganjima od jednog do tri milijuna dolara. DARPA se fokusira na razvoj tehnologija koje mogu služiti vojsci, ali često financira i projekte u području biologije, medicine i neuroznanosti. Nedavno su financirali projekt sustava za čišćenje krvi i prenosivi set za čuvanje krvi. No rezanje federalnog proračuna smanjuje i onaj DARPA-in. Osim samostalnih ulaganja, DARPA katkad ulazi u partnerstva s nekim privatnim kompanijama. Tako se Salesforce putem svog investicijskog fonda Salesforce Ventures priključio DARPA-inu financiranju startupa Cogito, kupivši zajedno s Romulus Capitalom udio vrijedan 5,5 milijuna dolara. Riječ je o MIT-ovoj spinout tvrtki i platformi koja s pomoću bihevioralne analitike pomaže organizacijama u učinkovitoj interakciji sa svojim korisnicima. Logika je: ako DARPA vjeruje Cogitovoj tehnologiji i koristi se njome pri postavljanju kliničkih dijagnoza, zašto je ne bi upotrebljavali tradicionalni pozivni centri za poboljšanje korisničkog iskustva?
I mnogo velikih svjetskih kompanija ima fondove za financiranje startupova. Intel, Google, FedEx i brojne druge korporacije nude, najčešće sjemensko, financiranje startupovima koji obećavaju, koji razvijaju inovativne tehnologije i koji bi im u budućnosti mogli postati zanimljivi kandidati za akvizicije. Google Ventures, primjerice, sve više pozornosti posvećuje Europi i njezinoj startup sceni. Lansirali su fond vrijedan sto milijuna dolara (poslije povećan na 125 milijuna), sa sjedištem u Londonu, čija je svrha ulagati u europske startupove. Doduše, dosad su ostvarili vrlo malo europskih ulaganja (uglavnom u Velikoj Britaniji), a fond su ponovno ujedinili u jedan globalni. Google Ventures s radom je počeo 2009., a cilj mu je ulagati te pružati tehničku i mentorsku potporu širokom spektru startup tvrtki. Dosad su ostvarili nekoliko važnih ulaganja u neke od danas visokoprofiliranih tehnoloških kompanija, poput Ubera, Nextdoora ili Nesta, od kojih je posljednju Google na kraju kupio za 3,2 milijarde dolara. Ukupno, uložili su oko milijardu dolara u više od 250 tvrtki. Osim toga, Google je osnovao i posebni ulagački fond, Google Capital, za investicije u kompanije koje su u višoj fazi rasta.
I drugi tehnološki divovi, primjerice Cisco, pokreću fondove za ulaganja u startup tvrtke. Ciscu su sada najzanimljiviji oni koji se bave internetom stvari (IoT). Cisco Investment za takva je ulaganja u startup tvrtke u ranoj fazi razvoja dobio 150 milijuna dolara, a za još toliko će se povećati sredstva u sljedeće dvije, tri godine. SAP Ventures investicijski je fond njemačkoga softverskog diva namijenjen ulaganju u perspektivne startup projekte čije bi poslovne modele SAP potencijalno mogao iskoristiti. A ako nema sreće na zapadu, možda bude na Istoku.
Kineska investicijska kompanija nedavno je lansirala fond vrijedan 500 milijuna funti za ulaganja u europske startupove. Cocoon Network sa sjedištem u Londonu je spin-off China Equity Groupa, jednog od prvih investitora u Baidu, kineskog ekvivalenta Googlea i Hanxin Capitala, tvrtke koja je dosad ulagala u biotehnološke i ‘cloud computing’ projekte. Sada žele ulagati u startupove čiji proizvodi i usluge pokazuju potencijal rasta na kineskom tržištu u područjima zdravstva, ‘fintecha’, biotehnologije, ‘fashion techa’ itd. Dodatno, Cocoon Networks pokreće i inkubator u Londonu. Uklanjanje zapreka i restrikcija s kojima se suočavaju brojne zapadne kompanije, uključujući Google i Netflix, pri ulasku na kinesko tržište trebao bi biti dodatna pogodnost koja dolazi ruku pod ruku s ulaganjem Cocoon Networksa i drugih kineskih investitora. Kinezi su u posljednje vrijeme pojačano zainteresirani za ulaganja u zapadne tehnološke tvrtke. Kineski Tencent uložio je u europskog proizvođača mobilnih i online igara Miniclip, a Cheetan Mobile kupio je francusku tvrtku za mobilno oglašavanje MobPartner za 58 milijuna dolara. Izrael je također na radaru mnogih kineskih organizacija i institucija.
Na Zapadu ulaganja državnih organizacija i institucija, čini se, sve su manje izdašna. Vodeći fondovi rizičnog kapitala iz Silicijske doline upozoravaju da vrijeme privatnog financiranja startupa po visokim valuacijama dolazi kraju i da će takvo financiranje biti sve teže. I velike korporacije pozorno i oprezno važu u što će uložiti novac iz svojih investicijskih fondova.
Pronaći pravog investitora u pravo vrijeme najzahtjevnija je zagonetka za startup poduzetnika. Većina osnivača smatra da im investitor i ne bi trebao da imaju razvijen proizvod i dokazan poslovni model. S druge strane, ulagači su voljni dati novac samo za skalabilni dokazani poslovni model. No sigurno je da oni koji se bave razvojem umjetne inteligencije, interneta stvari, analitikom ‘big data’, sigurnošću itd. imaju više izgleda naći nekakve ulagače.