Ako nakon godina treniranja o pobjedi odlučuju tisućinke ili milimetri, svaki sportaš volio bi znati da je odluka koju je donio sudac nakon njegova nastupa potpuno točna.
Ondje gdje golo oko ne može procijeniti tu razliku uskače tehnologija. Posljednjh godina svjedočimo korjenitoj promjeni u sportu, a posljednji čavao u lijes starom načinu zabila je krovna nogometna organizacija Fifa. Nakon godina opiranja i velikih sudačkih pogrešaka, naime, ove je godine napokon odlučila dopustiti uvođenje kompjutorske tehnologije na gol-crte. Vjerojatno se to ne bi dogodilo da nisu bile oštećene utjecajne reprezentacije. Zasad se rabe dva sustava - Goalref i Hawkeye. Goalref radi na načelu čipa u lopti i magnetskih valova na gol-crti. Kad cijela lopta prijeđe tu crtu, sudac dobiva znak da je postignut gol. Sustav u Hrvatskoj poznat kao Oko sokolovo već se upotrebljava u drugim sportovima. Kamerama se prati let lopte i onda se u vrlo kratkom vremenu može utvrditi je li ona cijelim obujmom prešla zamišljenu crtu.Taj se sustav u tenisu upotrebljava od 2006. i Hopmanova kupa. U povijesti tenisa Michaëla Krajicek ostat će upisana kao prva tenisačica koja je u pomoć pozvala kompjutorski pravorijek. Nakon toga se sustav, koji je prilično skup, počeo uvoditi na turnire Grand slama i one spremne platiti ga. Danas se vrhunski turnir teško može zamisliti bez te tehnologije. Turnir u Miamiu prvi je na svim terenima imao Oko sokolovo. To je tehnologija koja s 10 kamera prati lopticu i onda ocrtava trag na ekranu. Prosječna je pogreška 3,6 milimetra, što je otprilike pet posto od promjera loptice od 67 milimetara. Ista tehnologija rabi se u kriketu i snookeru.Pojam perfekcionizma u uporabi tehnologije u sportu sigurno je Formula 1. Bolidi koji jure više od 300 kilometara na sat poseban su izazov za mehaničare koji dane i dane provode u zračnim tunelima i za crtaćim stolom da bi bolid bio što bolji. Težak zadatak očekuje i TAG Heuer, tvrtku zaduženu za mjerenje vremena. Njegov zadatak ključan je svaku subotu prije utrke kad se vozači bore za startne položaje. Vrijeme se mjeri u tisućinkama. Tehnologija koju je razvio gotovo da savršenstva prvi je put primijenjena sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća. Sustav ACIT ili Automatic Car Identification Timing omogućio je da se zahvaljujući mikročipovima u svakom bolidu mjeri vrijeme bez obzira na to koliko je bolida na stazi. Danas se za svaki bolid rabe dva sustava za mjerenje vremena. Oko staze postavljeno je do 18 antena koje hvataju signal iz čipova i iz njih se dobivaju podaci o prolaznim vremenima, maksimalnoj brzini te vremenu provedenom u boksu. Ti podaci gotovo su odmah dostupni na više od 150 monitora. Antene mjere i brzinu u boksu i pomažu sucima u odlučivanju o prebrzom startu, kao što se dogodilo na nedavnoj utrci u Belgiji. Iako je Formula 1 možda najdalje tehnološki napredovala, tehnologija se dugo rabi i u atletici. Današnje utrke u sprinterskim dionicama teško je zamisliti bez fotofiniša. Kad svi trkači na cilj dolaze unutar desetinke, fotofiniš nekomu donosi osmijeh, a nekomu suze. Upravo takav trenutak obilježio je žensko triatlonsko natjecanje na ovogodišnjim Olimpijskim igrama. Nakon 1500 metara plivanja, 43 kilometara vožnje biciklom i 10 kilometara trčanja pobjednica triatlona nije se znala do odluke fotofiniša. Milimetri su odlučili da zlato ide Nicoli Spirig, a ne Lisi Norden. Šveđani su se žalili da se u fotofinišu ne može točno odrediti koja je trkačica prva prešla crtu, ali sportski sud presudio je u korist Triatlonskog saveza.
Fotofiniš upotrebljava se od 1912., kad je upotrijebljen za utrku na 1500 metara na Olimpijskim igrama u Stockholmu. Na Igrama 2008. rabljena je oprema koja snima čak 3000 fotografija u sekundi, triput više nego na Igrama 12 godina prije. Ipak, ni takva tehnologija nije savršena, zato se dva natjecatelja mogu proglasiti jednakima. To se dogodilo na američkim atletskim kvalifikacijama kad su Allyson Felix i Jeneba Tarmoh imale istovjetno vrijeme, što je odlučeno nakon dugog vijećanja i pregledavanja snimke fotofiniša. Iako je bacanje novčića moglo odlučiti koja djevojka ide na Igre, na kraju su sve riješile same. Tarmoh je odustala pa je London vidjela Felix. Prvi se put u povijesti velikih atletskih natjecanja čak ni okom kamere nije mogla uočiti razlika.S obzirom na to da Amerikanci shvaćaju sport kao zabavu i priliku za opuštanje, njihovi glavni sportovi za pomoć u presudama rabe samo kamere. U američkom nogometu trener ima dvaput pravo osporiti sučevu odluku. Ako je uspješan oba puta, dobiva još jedan pokušaj. NBA je uveo svjetleći signal za istek napada da bi sucima olakšao posao, a koševi u posljednjim sekundama mogu se pregledati na televizijskim snimkama. Hokej se također koristi snimkama za pregledavanje spornih golova, a bejzbol je prije dvije godine uveo pregledavanje udaraca ‘home run’. Svim je američkim sportovima zajedničko jedno: pregledavaju se ključne situacije, ali sucima se ostavlja autonomnost u odlučivanju. Nogomet je bio posljednji bastion u borbi protiv tehnologije, ali i on je pao. Samo je pitanje je kad će tehnologija u suđenju potpuno zamijeniti ljude.