Svatko ima viziju budućnosti za sebe i za cijelo društvo. Ta je ljudska osobina, uostalom, dobro sažeta u šali da svatko u Hrvatskoj može biti premijer i nogometni izbornik. Međutim, kako budućnost vide oni koji razvijaju tehnologiju? Ray Kurzweil iz Googlea, primjerice, očekuje tehnološku singularnost i mogućnost da ljudi prenesu svijest u digitalni oblik. Drugi futurolozi razmišljaju slično, no razilaze se u nekim detaljima. O viziji tehnološkog napretka svijeta i čovjekovoj ulozi u njoj razgovarali smo s Aricom Dromijem, glavnim futurologom Volva i osnivačem ‘think-tanka’ Tempus.motu.
• Što nas čeka u budućnosti? – Evolucijom ljudske vrste tijekom povijesti čovjek je, onakav kakvoga danas poznajemo, definiran prije industrijske revolucije. Današnje su ljudske osobine ono što smo kao vrsta odabrali u procesu evolucije. Industrijska revolucija bacila je ljudsku vrstu u gradove, inicirala je cijeli pokret urbanizacije koji vlada i dan-danas i čije posljedice također osjećamo. Danas možemo vidjeti da će u predvidljivoj budućnosti tehnologija prenamijeniti naš um onako kako to industrijska revolucija nije mogla. San o nadogradnji naših tijela tehnološki naprednim protezama više nije san, nije znanstvena fantastika, danas je to samo pitanje novca. Američka državna tvrtka DARPA već prodaje tu vrstu pomagala i nadogradnje. Pravo je pitanje kako mi doživljavamo taj proces koji će neizbježno potaknuti razvoj umjetne inteligencije. Iako vjerujem da je moguće da samostalna umjetna inteligencija bude razvijena, prije je vidim kao sljedeću fazu ljudske evolucije. Google Books skenira sve knjige koje su ikada napisane i lijepo je što ćemo imati pristup svemu tom znanju, ali i dalje čitamo jednakom brzinom kao što su ljudi čitali cijelu povijest. Dakle, od dostupnosti knjiga nema mnogo pomoći, i dalje ne možemo pročitati i razumjeti sve knjige. Ljudski mozak prima četiri milijuna bita informacija svake sekunde, a svjesni smo ih samo četiri tisuće. Ako jednadžbi dodate umjetnu inteligenciju ili strojno učenje, nameće se pitanje: može li AI unaprijediti moju sposobnost da budem dio bilo koje stvarnosti?
• Isključuje li kibernetički pristup razvoju tehnologije orijentaciju prema razvoju tehnologije utemeljene na modelima koji se koriste prirodom ili strukturama u njoj? – Ta su dva modela uvelike komplementarna. Moram iskreno upozoriti da ljudi kao vrsta imaju vrlo dobru priliku zabrljati sve ako kreiraju umjetnu inteligenciju koja će funkcionirati poput Skyneta iz serije filmova o Terminatoru. Satya Nadella iz Microsofta rekao je da trebamo dizajnirati AI tako da služi čovječanstvu. A ja pitam: kad su u ljudskoj povijesti ljudi uspjeli porobiti drugu inteligenciju a da je sve završilo kako treba? To bi značilo da ljudska vrsta kreira inteligentni entitet sa zadaćom služenja, ali koji bi bio uvelike nadmoćan ljudima. Čovječanstvo doseže limit u računalnoj snazi ljudskog uma. Računala nemaju slično ograničenje. Želim biti dio snage i mogućnosti buduće umjetne inteligencije, želim biti povezan s njom. Ako ostanemo odvojeni od umjetne inteligencije, to će značiti da smo odabrali ograničiti se u ostvarivanju pravog potencijala. Umjetna inteligencija i čovječanstvo moraju biti komplementarni jedno drugomu.
• Gledaju li vas prijatelji čudno kad im govorite o svojoj viziji? – Moji su prijatelji poput mene, čak i moja obitelj razmišlja u istom smjeru. Mladi ljudi mogu se poistovjetiti s mojim idejama mnogo više od starijih. Kad me ljudi pitaju koja je budućnost prijevoza, uvijek im odgovorim – teleportacija. I uvijek mi se smiju. Ali ljudi će možda probiti tu barijeru. Nije riječ o filozofskom pitanju, nego o fizikalnome. Prošlog su mjeseca čestice svjetlosti teleportirane na udaljenost od šest kilometara, a svi smo sazdani od čestica. To ćemo tehnološko pitanje riješiti, jedino ne znam kada. Naznaka i obećanja te tehnologije ima čak i danas. Ray Kurzweil koji radi u Googleu jedna je od osoba koje volim mrziti, ali volim njegovo stajalište o budućnosti. On tvrdi da ćemo, preživimo li sljedećih 30 godina, sigurno preživjeti još sljedećih 50, a onda je sljedećih 70 zapravo lako. Poslije toga samo je nebo granica. Posve je jednostavno zamisliti da će mi za 30 godina, ako budem trebao nova pluća, biti dostupna 3D ispisom, da ću ih moći zamijeniti. U budućnosti će se čovjek tako neprestano unaprjeđivati.
• Dakle, čovječanstvo je vrlo blizu razvoju temeljne tehnologije za nešto poput mozga nalik na matrjošku? – Da. Elon Musk kaže da već sada živimo u simulaciji, a Bank of America uložio je novac u tu ideju. Tko sam ja da im proturječim?
• Taj smjer razmišljanja sliči grčkim sofizmima. – Da, nije toliko različit. Krećemo se u krugovima, ako tako razmišljate, zapravo ništa novo ne otkrivamo, samo prenamjenjujemo staro znanje.
• Što će internet stvari (IoT) donijeti ekonomiji u idućih 10 godina? – Vjerujem da će IoT prouzročiti kolaps divova. Velik dio poduzeća koja su danas na popisu ‘Fortune 500’ prestat će postojati u idućih 10 godina jer su prevelika da svoje poslovne modele prilagode novima, iznenađujućima. Također treba zapamtiti da će nova generacija, generacija Y, uvesti te poslovne modele i da neće poslovati kao druge prije nje – radit će brže, agilnije i njezina lojalnost bit će jednaka nuli. To će biti jedna od glavnih promjena u financijskoj slici. Osim toga, modeli vladanja morat će se mijenjati u idućih 10 godina. Ono što danas vidimo, mijenjat će se zbog promjene vrijednosti. Primjerice, problem je financijskog sustava što novac nije trebao imati vlastitu vrijednost. Jedna od stvari koje napominjem jest da je budućnost BDP-a napisana u programskom kodu. Poduzeća koja počnu mjeriti kôd ili njegovu vrijednost preživjet će i napredovati.
• Hrvatska je još daleko od tih trendova, turizam u njezinu BDP-u ima 18-postotni udjel. Imate li kakav savjet za nas? – Moja je supruga iz Bugarske, a Bugarska i Hrvatska nisu toliko različite. Gradite infrastrukturu! Hrvatska je danas u tome slična Americi 20-ih. Amerika je postala velika u tom razdoblju, vi možete brže sustići ostale, možete snažnije skočiti prema budućnosti. Moja je sugestija da prestanete računati BDP poput drugih zemalja, primijenite formulu koja će uzeti u obzir vrijednost digitalnih transakcija, programski kôd, kapacitet da djeca steknu znanje onako kako mi nismo mogli. Uzmite te stvari u obzir i počet ćete snažnije napredovati.