- Iran je širom otvorio vrata hrvatskom gospodarstvu i na nama je da to iskoristimo. Nakon sankcija, ovo je tržište žedno svih vrsta roba i usluga, a s obzirom na velike infrastrukturne projekte koji se planiraju u Iranu, nije nerealno da RH sudjeluje s 1% u njihovu ukupnom uvozu, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović tijekom današnjeg sastanka s predsjednikom Obrtničke komore Irana Alijem Fazelijem i veleposlanikom Islamske Republike Iran u RH Mohammadom Rezom Sadeghom, u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Burilović tvrdi da bi u tom slučaju naše gospodarstvo bilo bogatije za impresivnih 657 milijuna dolara.
- Prije šest mjeseci naše je gospodarsko izaslanstvo, sačinjeno od 70-ak gospodarstvenika, u sklopu službenog posjeta predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović Iranu, ostvarilo brojne kontakte i dogovorilo konkretne poslove, podsjetio je Burilović, dodajući da oko dva milijuna Iranaca koji posjećuju Europu zaobilaze Hrvatsku koja može zadovoljiti kriterije iranskih turista.
- Uz sve naše prirodne ljepote, jedan od standarda sve više postaje posjedovanje halal certifikata. Imamo 23 ugostiteljska objekta te sedam turističkih agencija koje ga posjeduju, rekao je Burilović.
Dodao je da na halal tržištu sudjeluje 80-ak hrvatskih tvrtki, koliko je dosad dobilo certifikat Centra za halal kvalitetu te da je to tržište u svjetskim razmjerima doseglo brojku od 800 milijardi dolara, s godišnjim rastom od 20 posto, što hrvatske tvrtke moraju iskoristiti.
Inače, predstavnici Iranske obrtničke komore u posjetu su Hrvatskoj u sklopu većeg iranskoga gospodarskog izaslanstva koje sudjeluje na konferenciji o halal tržištu, turizmu, hrani i prehrani te islamskom bankarstvu i financijama, World Halal Day 2016, od 2. do 4. studenoga u Opatiji. HGK je jedan od partnera Centra za certificiranje halal kvalitete, glavnog organizatora događaja.
Ukupna vrijednost robne razmjene Republike Hrvatske s Iranom u 2015. godini iznosila je 4.423.000 USD, odnosno tek 0,01%. Iran je jedna od rijetkih zemalja s kojom imamo suficit u robnoj razmjeni te tako izvozimo gotovo sedam puta više nego što uvozimo, ali je i dalje riječ o vrlo maloj robnoj razmjeni i nedovoljno iskorištenim mogućnostima koje nudi tržište od oko 80 milijuna stanovnika.