Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva i obrta Martina Dalić ustvrdila je u petak kako je politička odluka o otkupu udjela MOL-a u Ini donesena, ali da je to dvostrani proces za čije je zaključenje nužan dogovor obiju strana.
Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o osnivanju savjeta koji će voditi pregovore s MOL-om o mogućem otkupu dionica Ine, a novinare je zanimalo znači li riječ "mogućem" u nazivu savjeta uzmak u odnosu na izjavu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na Badnjak da je hrvatska strana odlučila otkupiti MOL-ov udio u Ini.
>>>Plenković: Dalić nikada, baš nikada, privatni interes ne bi pretpostavila interesu Hrvatske
"Na Badnji dan predsjednik Vlade je objavio i govorio o političkoj odluci i poziciji Hrvatske u njezinom nastojanju i određenju da otkupi udio od mađarskog MOL-a u Ini. Međutim, moram podcrtati da je cjelokupni proces pregovora dvostrani proces, i da bi se on uspješno završio i zaključio, potrebno je zaključiti dogovor dviju strana", izjavila je Dalić, odgovarajući na pitanja novinara nakon predstavljanja Tranzicijskog izvješća EBRD-a.
Osnivanjem savjeta, dodala je, nakon političke, donesena je i prva administrativna odluka u tom smislu. Na upit čija je bila odluka da ona, kao potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva te osoba koja je i predložila otkup Ininih dionica prodajom udjela u HEP-u, nije u tom savjetu, Dalić je odgovorila da je to bila odluka Vlade.
Konkretni poslovi
"S obzirom na to da svatko od nas sudjeluje u pojedinim poslovima, ne može sudjelovati u svim konkretnim poslovima i povjerenstvima Vlade. Kao potpredsjednica Vlade u okviru svojih ovlasti i uputa premijera tumačim cjelokupnu politiku Vlade, objašnjavam njezine odluke, tako sam činila do sad, tako ću činiti i u buduće", odgovorila je Dalić.
Na model po kojem bi se udio u Ini od MOL-a otkupio prodajom 25 posto minus jedne dionice HEP-a osvrnula se i direktorica EBRD-a za Hrvatsku Sloveniju, Mađarsku i Slovačku Vedrana Jelušić Kašić, koja smatra da to ne bi negativno utjecalo na poslovanje HEP-a, odnosno da bi imalo upravo suprotan učinak.
Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Addiko banke, smatra da je HEP-u, kao i ostalim državnim tvrtkama nužan strateški partner za daljnji rast i razvoj.
"Moje je mišljenje da prodaja 25 posto manje jedna dionica HEP-a neće nikako nepovoljno utjecati na poslovanje HEP-a. Rekla bih čak da ga može samo dodatno poboljšati, zbog toga što je to prilika da se firmom transparentnije upravlja na način da će se na burzi trebati dostavljati redovni financijski izvještaji, pa tako i odgovarati na pitanja investitorima, uspostaviti model upravljanja Nadzornog odbora koji bi trebao biti transparentniji i profesionalniji i sl. Po mom mišljenju, to je pozitivno i za sam razvoj tržišta kapitala, kao i za upravljanje tvrtkom, i ne vidim nekakav loš efekt", kazala je Jelušić Kašić.
Da to može imati pozitivan utjecaj na sve tvrtke u državnom vlasništvu smatra i Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Addiko banke, koji smatra da je HEP-u, kao i ostalim državnim tvrtkama nužan strateški partner za daljnji rast i razvoj.
Strateški partneri
"Osim što je bitno da se ni jednim od predloženih modela ne poveća javni dug, zapravo je najbitnije u razvojnom smislu za te kompanije u državnom vlasništvu da one postupno nalaze svog strateškog partnera. Primjer mnogih hrvatskih poduzeća koja su to učinila pokazuje da je to iznimno važno u smislu prijenosa tehnologije, znanja i povećanja njihovog tržišta. Jedino takve firme, koje mogu više participirati u globalnim lancima vrijednosti, mogu dugoročno prosperirati", rekao je Stojić.
Na upit vrijedi li to i za HEP, kazao je da je za tu tvrtku "bitno da iza sebe pouzdanog strateškog partnera koji bi joj mogao otvoriti neka nova tržišta u regiji i pomoći joj da kroz prijenos tehnologije uđe i u neka nova područja djelatnosti".
>>>Dalić: Želimo raščistiti regulatornu džunglu
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić, pak, smatra da se tematikom Ine trebaju baviti stručnjaci, a da se javnost i Vlada trebaju više okrenuti nužnim promjenama u društvu.
"Porezna reforma, promjene zakona o javnoj nabavi, akcijski plan za micanje barijera...Sve su to dobre teme i s time treba nastaviti. Ono što nas zabrinjava su neke teme poput ove diskusije oko Ine i HEP-a, koja bi trebala biti sve samo ne javna, jer to su vrlo stručne teme o kojima se treba razgovarati s vrlo stručnim ljudima i donijeti odluka što sa time raditi. (...) Sada su svi fokusirani samo na tu privatizaciju HEP-a, na posjet predsjednice Americi, dok stvari koje su važne prolaze pored nas, a vrijeme nam prolazi", zaključio je Majetić.