ReUse shop posebna je trgovina i sve samo ne običan ‘second hand shop‘. Prvi outlet-dućan i sortirnica nedavno je niknuo na zagrebačkom Žitnjaku, a otvorila ga je socijalna zadruga Humana nova. Ne nude odjeću i obuću iz uvoza, već je skupljaju u lokalnoj zajednici, sortiraju, recikliraju i prodaju po vrlo povoljnim cijenama – kilogram robe može se kupiti i za 20 kuna. U njemu rade osobe s invalidnošću, beskućnici, stariji od 50 godina koji ne mogu pronaći posao ili oni koji ga ne mogu naći zbog bolesti. U toj su se trgovini spojile ekološka osviještenost i društvena odgovornost – uklopili su održivi razvoj u poslovanje, a k tome rade prema načelu kružnoga gospodarstva.
Promjena navika Sprečavanje nastanka otpada i njegova ponovna uporaba prioriteti su u gospodarenju otpadom i dio kružnoga gospodarstva, sve popularnijeg termina koji je stigao iz Europske komisije. Ona bi voljela da Europa prijeđe s neodrživog modela ‘uzmi – konzumiraj – baci‘, u kojem proizvod dostiže kraj svoga životnog ciklusa, na održivi, kružni model ‘uzmi – recikliraj – ponovno upotrijebi‘. Kao što to radi socijalna zadruga Humana nova Čakovec. Skuplja, sortira i prodaje rabljeni tekstil, odjeću i obuću, redizajnira odjeću, šiva reciklirane tekstilne i druge uporabne proizvode te organizira radionice recikliranja tekstila, krojenja i šivanja. Takvim pristupom izravno su utjecali na smanjenje potrošnje resursa u proizvodnji sirovina za proizvodnju tekstila. Otok Krk također je dobar primjer sustava koji se temelji na konceptu kružnoga gospodarstva, a održivi razvoj i mnoge su tvrtke uključile u svoje poslovanje. Primjerice Gumiimpex koji više od 90 posto izvozi. Proizvode više od 3500 različitih vrsta gumenih proizvoda, a s okolišnog aspekta posebno je važna reciklaža otpadnih guma iz kojih se uspješno izdvaja do 75 posto gumenoga granulata, 25 posto čelika i pet posto otpadnog tekstila. Slični koncepti kružnog poslovanja mogu se pronaći i u Holcimu, na Agrokorovim farmama, u solinskom centru za reciklažu hotelskog sapuna, Tehnixu, Stražaplastici, Regeneraciji, Vetropack Straži, riječkom Mi-Plastu, itd., dokazujući da takav pristup poslovanju može postati razvojna opcija koja donosi nova, zelena radna mjesta, podiže konkurentnost i donosi dobit. No prelazak na takav koncept nije jednostavan ni jeftin, što potvrđuju i u Vetropack Straži u Humu na Sutli. Zahtijeva uključivanje svih dionika, a problem je, napominju, i u mijenjanju navika te vrijednosnih sustava državne administracije, lokalnih zajednica i stanovnika.
Prikupljanje sirovine Vetropack Straža jedan je od rijetkih proizvođača koji sve svoje gotove proizvode na kraju njihova vijeka može preuzeti, preraditi i ponovno iskoristiti za proizvodnju nove staklene ambalaže. Staklo se, naime, može reciklirati neograničeno, čime se štede i sirovine i energija. Preuzimaju sve količine otpadnog stakla u Hrvatskoj i još ga uvoze. Prošle su godine preuzeli 88,1 tisuću tona starog stakla, od čega 39,8 tisuća iz Hrvatske, a 48,2 tisuće tona iz uvoza. Stoga postojećom situacijom ne mogu biti zadovoljni jer je starog stakla u Hrvatskoj u posljednjih 10-ak godina prikupljeno oko 50 posto. To znači da oko 40.000 tona stakla završi na komunalnim deponijima ili divljim odlagalištima u prirodi. U Vetropack Straži kažu da bi se svakim povećanjem prikupljenih količina starog stakla povećala zauzetost kapaciteta njihova pogona za reciklažu, a povećanjem udjela staklenog krša u smjesi štedjele bi se primarne sirovine, smanjila bi se potrošnja energije i, vrlo važno, smanjile bi se emisije štetnih plinova. U ekonomskom smislu, napominju, postali bi konkurentniji. Naime, proizvodnja stakla iz onog recikliranog jeftinija je u odnosu na proizvodnju iz prirodnih sirovina i dugoročno bi pozitivno utjecala na njihovo poslovanje.
Ekonomija i ekologija Lijepi su primjeri kružnih principa u Regeneraciji Zabok ili Holcimu. Regeneracija Zabok također je veliki izvoznik i tržišni lider u EU u proizvodnji materijala za izolaciju i zaštitu podnih obloga koji se rabe u građevinarstvu za povećanje energetske učinkovitosti, a dobivaju se od otpadnog tekstila. Uz sektor građevinarstva, njihov se reciklirani tekstil upotrebljava i u automobilskoj industriji, industriji namještaja, poljoprivredi, higijeni. Oni su 2012. pokrenuli projekt recikliranja ‘EKO-EKO‘ (Ekonomija i Ekologija) koji govori o potrebi i važnosti prikupljanja tekstilnog otpada u Hrvatskoj, gospodarenju tekstilnim otpadom te tehnologiji recikliranja tekstilnih materijala. U toj godini prikupili su, ističu u Regeneraciji, 800 tona tekstilnog otpada, godinu poslije te su se količine popele na 1,5 tisuća tona, 2014. na 2,5 tisuća tona, a 2015. na 3,5 tisuća tona. U međuvremenu taj je projekt prerastao u svojevrsni cilj koji zovu 20–20–20, a znači da do 2020. planiraju skupljati 20 tisuća tona otpadnog tekstila godišnje.
Dodatne prednosti Holcim pak primjenjuje načelo kružnoga gospodarstva s TE Plomin. Nusproizvodi iz termoelektrane, lebdeći pepeo i gips, upotrebljavaju se u Holcimovoj tvornici cementa kao mineralni dodaci u proizvodnji. Pritom, napominju u Holcimu, oba proizvoda utječu na karakteristike cementa koji proizvode i predviđeni su za uporabu u proizvodnji cementa prema normi EU. Gips služi za produljenje stanja obradivosti, a lebdeći pepeo poboljšava svojstva betona na nekoliko načina – od bolje obradivosti svježeg betona do povećanja njegove trajnosti u agresivnim uvjetima. Na taj su način, ističu u Holcimu, dosad spriječili odlaganje više od milijun tona tih materijala! Osim što se ti nusproizvodi ne deponiraju, već dalje iskorištavaju u krugu proizvodnje, dodatna je prednost i to što je njihovom uporabom moguće znatno smanjiti emisije CO2 i potrošnju prirodnih resursa. Čuvanje okoliša nije jedina dodatna prednost. One su i u uštedama, zelenim radnim mjestima, većoj konkurentnosti i skrivaju se u mnogim djelatnostima. No da bi se ostvarile i koncept kružnoga gospodarstva mogao uvesti u poslovanje, potrebna je promjena mentaliteta i procesa vođenja poslovanja. Nije jednostavno, ni lako ni jeftino i sigurno ne dolazi preko noći. No potencijal svakako postoji, i to u mnogim tvrtkama koje često nisu ni svjesne toga. Samo ga treba aktivirati.