Ekonomisti su uputili otvoreno pismo novoustoličenom britanskom rizničaru Philipu Hammondu u kojem sugeriraju da je poklanjanje novca pojedincima i kućanstvima najučinkovitija monetarna politika i bolji modalitet za poticanje gospodarstva od snižavanja kamatnih stopa za kojim sve učestalije posežu središnje banke diljem svijeta.
Pismo, koje potpisuje 35 ekonomista iz Ujedinjenog Kraljevstva i drugih zemalja, od Hammonda traži izmjenu mandata Engleske središnje banke (BoE) kako bi se omogućilo uvođenje i provođenje radikalnih smjernica monetarne politike.
Engleska banka bi prema progresivnim stručnjacima trebala imati mogućnost stvaranja novca za financiranje ključnih infrastrukturnih projekata, nadomjestak novca izgubljenog smanjivanjem poreznih opterećenja ili prosljeđivanja novca direktno na račune građana.
- Fiskalni poticaj stvaranjem novca u središnjoj banci može se iskoristiti za financiranje esencijalnih investicija u infrastrukturne projekte – snažeći prihode biznisa i kućanstava i povećavajući proizvodnu imovinu javnog sektora tijekom procesa. Alternativno, (novostvoreni) novac bi se mogao koristiti za financiranje poreznih rasterećenja ili za direktan novčani prijenos kućanstvima, rezultirajući trenutnim povećanjem raspoloživog dohotka - navodi pismo čiji sadržaj prenosi Guardian.
Upitna održivost i svrsishodnost kvantitativnog popuštanja
Potpisnici pisma, među kojima su biograf Johna Maynarda Keynesa, Lord Robert Skidelsky, ekološki ekonomist Herman Daly i hedge fond menadžer Eric Lonergan kažu da su kamatne stope na najnižim razinama u povijesti i da je održivost daljnjeg kvantitativnog popuštanja upitna.
- Nejasno je ima li Banka neophodne alate da bi se suočila s izazovima koji dolaze - kažu.
Pismo ocjenjuje da sedam godina emisije ‘‘jeftinog novca‘‘ nije imalo željeni učinak i da službene kamatne stope prije 2009. godine nikad nisu bile ispod 2 posto, upozoravajući da daljnje smanjivanje troškova zaduživanje neće donijeti opipljivu korist u realnoj ekonomiji.
Prema ekonomistima, daljnja ekspanzija programa kvantitativnog popuštanja Engleske banke od 375 milijardi funti je krivo rješenje za današnje ekonomske probleme jer rizici imaju malo poveznica s dostupnom likvidnošću, a puno s biznisima i kućanstvima koji zauzdavaju potrošnju suočeni s nesigurnošću nakon Brexita.
- Dok novi rizničar traži ‘resetiranje‘ ekonomske politike, treba razmotriti nove puteve provođenja monetarne politike. Umjesto smjernica dizajniranih da napuhuju mjehure u cijenama imovine i povećavaju dug domaćinstava, Engleska riznica i Engleska banka bi trebale surađivati u direktnom poticanju potražnje u realnoj ekonomiji - zaključuju ekonomisti.
"Novac iz helikoptera"
Rasprava o "novcu iz helikoptera" postojano kulminira od početka Velike recesije u 2009. godini, otkad središnje banke neuspješno posežu za neortodoksnim monetarnim politikama koje podrazumijevaju stvaranje suludih količina svježeg novca uz sramežljive ili slabo vidljive rezultate u realnim ekonomijama. Prema podacima od prošle godine, središnjice su od 2007. godine kroz programe kvantitativnog popuštanja stvorile 11 bilijuna novih dolara koji uglavnom završavaju u financijskom sustavu, snažno potičući nejednakost ali ne i realnu ekonomiju u kojoj tvrdoglavo gospodare nezdravi deflacijski trendovi.
Među proslavljenim i prokušanim ekonomistima koji ovih dana zagovaraju neki oblik "novca iz helikoptera" su i bivši šef FED-a, Ben Bernanke, koji predlaže da se on primjeni u Japanu. U eurozoni, ideju je podržao guverner ECB-a Mario Draghi, nazvavši je "interesantnim konceptom".
Ping pong HNB-a
I Hrvatska narodna banka potiče likvidnost igrajući ping-pong s komercijalnim bankama kroz repo operacije bez vidljivog učinka na realnu ekonomiju o čemu svjedoči pad proizvođačkih cijena 38 mjeseci zaredom.
Hrvatska je u lipnju bila među zemljama Europske unije s najvećim padom proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na godišnjoj razini, a pad cijena zabilježen je u svim članicama EU-a.