Student javnog zdravstva Chenkai Wu s državnog Sveučilišta u Oregonu je zajedno s akademicima Robertom Stawskijem i Michelle Odden sa Sveučilišta Gwenith Fisher u Coloradu proučio podatke iz Istraživanja o zdravlju i umirovljenju temeljenom na uzorku od 2,956 Amerikanaca praćenih od 1992. do početka 2010. godine. Studija je pokazala da se većina osoba u uzorku umirovila sa 65 godina života, ali i da je stopa smrtnosti pala za 11 posto kod ljudi umirovljenih godinu kasnije.
Istraživanje je obuhvatilo tipične varijable poput spola, etniciteta, životne dobi, edukacije, bračnog stanja i bogatstva, a uzorak je podijeljen na kategorije administrativnih, uslužnih i proizvodnih poslova.
- Ono što je interesantno je da mi nismo pronašli nikakve sociološko-demografske, životne ili zdravstvene faktore koji bi utjecali na vezu između kasnijeg umirovljenja i smanjenog rizika od smrti. Kad smo promotrili samo nezdrave umirovljenike u uzorku – kojih je bilo 1,022 od 2,956 sudionika – mi smo i dalje ustanovili da je umirovljenje jednu godinu kasnije povezano s devetpostotnim smanjenjem rizika od smrti – rekao je Wu za Harvard Business Review.
Korelacija ne znači i uzročnost
Iako rezultati sugeriraju da kasnije umirovljenje produljuje životni vijek, Wu kaže da ne treba donositi ishitrene zaključke jer korelacija ne znači i uzročnost.
- Vi morate prijeći još velik put da bi dokazali uzročnost i ja čak nisam siguran da biste to mogli. Da bi dokazali uzročnost, zlatni standard bi bio randomizirani kontrolni pokus, koji bi vjerojatno bio neetičan i nerealističan jer bi podrazumijevao nasumično određivanje različitih dobi umirovljenja za ljude. Većina ljudi je ovo uokvirila kao: "Umirovi se rano, rano umri; ili umirovi se kasnije, kasnije umri", ali to zapravo nije poruka koju pokušavamo prenijeti. Ono što mi uistinu želimo je da ljudi razmisle o ovome: "Što predstavlja posao?". Postoje brojne društvene pogodnosti povezane s radom: Vi ste aktivniji, angažiraniji, razgovarate sa svojim vršnjacima i tako dalje. Gubitak navedenog kad se umirovite može biti okrutan - kaže Wu.
Istraživači nadalje teoretiziraju da kasnije umirovljenje može dovesti do odgode propadanja fizičkih i kognitivnih funkcija jer posao podrazumijeva tjelesne i/ili umne aktivnosti. Druga hipoteza je da ljudi donose odluke o umirovljenju na temelju brojnih faktora, uključujući kulturološke i institucionalne norme, pa se osjećaju sretnijima ukoliko je dob umirovljenja konzistentna s praksom i očekivanjima u pojedinoj naciji ili zajednici. Wu u razgovoru za HBR prepoznaje da su osobe iz uzorka rođene između 1931. i 1941. godine, čija su životna gledišta ili radna etika drugačije od novijih, milenijskih generacija kojima ekonomija u dobrom dijelu svijeta uskraćuje ideju o bezbrižnom životu u poznim godinama.
- Zaključci zapravo nisu o radu ili dobi umirovljenja per se, oni su o tome što takvi koncepti znače. Važno je pronaći nešto što ti donosi jednake dobrobiti kao i posao - zaključuje student.