Zdravstveni i kongresni turizam glavne su uzdanice produljenja turističke sezone. Na Danima turizma upravo je zdravstveni turizam ministar Gari Capelli istaknuo kao rješenje za produljenje turističke sezone. Rekao je da možemo zarađivati milijardu eura, zaposliti 1500 ljudi, ali treba uskladiti zakone i suradnju ministarstava turizma i zdravstva. Zdravstveni turizam cjelogodišnji je proizvod za koji su mnogi spremni izdvojiti novac ako je riječ o kvalitetnoj ponudi, a posljednjih godina i u svijetu se bilježi velik zamah njegova razvoja.
Uvjete imamo
Kongresni turizam budućnost je hrvatske turističke ponude. Kongresni gosti troše od 150 do 200 posto više od običnih turista, ali treba ih privući velikim skupovima, kongresnim centrima i bogatom ponudom. Možemo biti prepoznati i kao odredište zdravstvenog i kongresnog turizma jer imamo idealnu klimu, prirodu, blizinu mora, planina, toplice i lječilišta te zdravu hranu, ali pitanje je ima li Hrvatska kapaciteta i strategije za njihov razvoj. U oba smo segmenta potkapacitirani, potrebna su velika ulaganja, a problem je i zakonska regulativa.
>>>Poslovni i kongresni turizam donose četvrtinu ukupnog međunarodnog turizma. A gdje je Hrvatska?
Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić ističe da je kontinentalni turizam idealan za razvoj zdravstvenog turizma zbog niza toplica i lječilišta, a u tom dijelu Hrvatske ostvaruje se samo dva posto turističkog prometa. Sâm Zagreb ima tri posto turističkog prometa i zato bi, kad je zdravstveni turizam u pitanju, trebalo spojiti i Zagreb kao metropolu, zagorske i slavonske županije poznate po toplicama i lječilištima te kulturne gradove poput Varaždina i Osijeka i tako zaokružiti cijelu priču. – Pojedina kontinentalna odredišta prepoznala su zdravstveni turizam, a uključuju se i turistički proizvodi poput kulturnog i aktivnog turizma te naše bogate eno-gastronomske ponude – kaže Ivičić.
Opet administracija!
Dio je zdravstvenog turizma medicinski, u kojem je problem zakonska regulativa. Marcel Medak, predsjednik strukovne udruge hrvatskih zdravstvenih lječilišta i ravnatelj Daruvarskih toplica, ističe da je glavna zapreka jačem razvoju tog sektora što su većina specijalnih bolnica javne ustanove i to im onemogućuje da se komercijaliziraju i više okrenu tržištu. Čak i za neke nužne komercijalne sadržaje, poput usluživanja hrane i pića te rekreacije, nemoguće je dobiti suglasnost Ministarstva zdravstva i očita je neusklađenost ministarstava zdravstva i turizma.
Pravila EU kažu da se javne institucije ne mogu javljati na fondove EU za nepovratna sredstva.
Osim toga, pravila EU kažu da se javne institucije ne mogu javljati na fondove EU za nepovratna sredstva. Recimo, u Sloveniji su najprije pravno sredili pa privatizirali gotovo sve svoje toplice, a onda su se pojavila velika ulaganja, uglavnom nepovratna sredstva iz fondova EU. Danas su toplice i lječilišta u Sloveniji daleko ispred naših. Ministar turizma zato je najavio hitnu izmjenu zakona kako bi specijalne bolnice mogle povući Unijin novac. Kongresni turizam također je jedan od specifičnih oblika turističke djelatnosti koji u Hrvatskoj uzimaju sve više maha i nužni su za produljenje turističke sezone.
Nedostatak infrastrukture
Najistaknutiji su gradovi u tom segmentu turističke ponude svakako Zagreb, Dubrovnik i Opatija, a među regijama najviše se ističe Istra. Osim što je kongresni turizam izvrstan način promidžbe odredišta jer se gosti u 40 posto slučajeva vraćaju u privatnom aranžmanu s obiteljima ili prijateljima, iznimna je prednost tog oblika turizma u povećanoj prosječnoj potrošnji kongresnih gostiju, koji troše četiri puta više od prosječnog turista. Prema statističkim podacima Hrvatske turističke zajednice, u Hrvatskoj postoji ukupno 166 kongresnih centara, a najveći od njih uglavnom su u sklopu velikih hotela. Najviše poslovnih okupljanja tradicionalno organiziraju tvrtke, slijede udruge, javni sektor te Vladine institucije.
Za kongresni turizam potrebni su veliki kongresni centri u razvijenim odredištima za tu vrstu turizma.
Za kongresni turizam, kako navodi profesor Oliver Kesar sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta, potrebni su veliki kongresni centri u razvijenim odredištima za tu vrstu turizma, a kod nas je zapreka nedostatak kongresne infrastrukture i još nekonkurentan sustav upravljanja proizvodom i njegove komercijalizacije. Danas se za pojam ‘kongresni turizam‘ rabi engleska pokrata MICE (engl. Meetings, Incentives, Congresses and Exbitions). Zahtjevi poslovnog svijeta uvijek su isti, svode se na besprijekornu organizaciju: kongresni servis, kadrove i tehničku podršku, profesionalnost domaćina i sadržajnost ukupnog aranžmana.
Opatija u vrhu
Unatoč tomu što su Zagreb, Dubrovnik i Opatija prepoznati kao glavni centri hrvatskoga kongresnog turizma, nameće se imperativ razvoja cijele prateće industrije koja će biti dio te grane turizma i podupirati ga – kupovanje, gastronomija, sport, zabava, izleti, noćni život. Zbog nedostatka kapaciteta i popratnog programa Hrvatska privlači manje skupove, zato je nužno sagraditi nove kongresne centre opremljene prema europskim standardima i s kapacitetima sjedaćih mjesta od nekoliko tisuća po objektu. Jedino se tako, zaokruženo, mogu stvoriti idealni okviri za ulazak u konkurenciju s jakim kongresnim gradovima kao što je, primjerice, Barcelona. Kad se u povijest velike korporacije ubilježi kongres, naprimjer u Opatiji, kao najbolje organizirani i najsadržajniji, može se računati na odabir Hrvatske kao stalnog domaćina i za druge kongrese i skupove. Dobar primjer spoja zdravstvenog i kongresnog turizma veliki je međunarodni skup Health Tourism Industry (HTI) Conference, koji godinama privlači najveće tvrtke i govornike iz svijeta, gotovo je postao hrvatski izvozni proizvod. Sljedeće godine organizira se u Rovinju, u hotelu Lone, u koji će opet privući stručnjake iz zdravstvenog turizma iz cijelog svijeta.