Nadzorni odbor Podravke nije u srijedu izabrao novu Upravu koprivničke tvrtke, već su iz kompanije najavili da se sjednica nastavlja u četvrtak.
Sjednica Nadzornog odbora počela je poslijepodne, oko 16 sati, a bilo je najavljeno da će na konferenciji za novinare oko 20 sati izvijestiti o izboru čelništva tvrtke. No, oko 21,30 sati novinarima su predstavnici kompanije rekli kako danas odluka nije donesena već se sjednica Nadzornog odbora nastavlja sutra.
Naime, sadašnjoj Upravi koju vodi Zvonimir Mršić, mandat istječe u četvrtak, 23. veljače. Uz Mršića, članovi Uprave su i Olivija Jakupec, Hrvoje Kolarić i Iva Brajević.
Odluku o novom čelništvu Podravke treba donijeti Nadzorni odbor koji ima devet članova, od kojih su četiri izabrani na jučerašnjoj glavnoj skupštini.
>>>Podravka otvorila tvornicu u Tanzaniji, investicija vrijedna 4 milijuna eura
Većinu, četiri člana, u Nadzornom odboru imaju mirovinski fondovi, koji imaju i najveći vlasnički udio u Podravki, tri su predstavnika države te jedan pravni stručnjak i predstavnica radnika.
Uz predsjednika NO Dubravka Štimca, predstavnici mirovinskih fondova su i Petar Vlaić, Dinko Novoselec i Damir Grabavac, dok državu u tom tijelu predstavljaju Marko Kolaković, Slavko Tešija i Luka Burilović. U Nadzornom odboru Podravke su i pravni stručnjak Petar Miladin te predstavnica radnika Ksenija Horvat.
Tri predstavnika države u nadzorno su tijelo koprivničke kompanije izabrana na jučerašnjoj glavnoj skupštini, iako je ranije Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) predlagao da država ima četiri predstavnika. No, umjesto toga kao četvrti je u NO izabran Grbavac, čelni čovjek Raiffeisen OMF-a.
Prema podacima s kraja prošle godine, mirovinski fondovi vlasnici su 49 posto dionica koprivničke kompanije, država drži 25,4 posto dionica, ostali dioničari imaju 22,7 posto, a 2,8 posto je trezorskih dionica.
Prema jučer objavljenim podatcima, Grupa Podravka je u 2016. godini ostvarila neto dobit od 182,4 milijuna kuna, što je 54,7 posto više nego godinu dana prije, bez utjecaja jednokratnog konsolidacijskog efekta Žita i odgođenog poreznog prihoda Belupa u 2015. godini.
Prihodi od prodaje su iznosili 4,18 milijardi kuna, i povećani su 15,4 posto u odnosu na godinu ranije.