S obzirom na to da je hrvatsko tržište malo, relativno ograničene potražnje, ne može biti dinamično kao neka od velikih stranih tržišta. Samim time, ne može biti toliko novosti u ponudi svake godine kao što je to u velikim zemljama. Pogledamo li strukturu tržišta, vidimo da prva četiri društva drže oko 80 posto tržišnog udjela, a preostalih 15-ak ostatak. – S obzirom na široku ponudu domaćih fondova i trendove koji su trajali godinama, ne smatramo da trenutačno postoji potreba i želja za ulazak novih igrača odnosno novih društava za upravljanje. S druge strane, ako se zabilježeni trend oporavka nastavi još neko vrijeme, svakako će doći i to ulaska novih društava na tržište. Ipak, domaći igrači kontinuirano nastoje osluškivati potrebe tržišta i ponuditi proizvode koje će klijenti tražiti. Alternativne fondove, iako zakonski okvir postoji već niz godina, smatramo nadopunom postojeće ponude proizvoda. Mišljenja smo da u svjetlu postojećih tržišnih uvjeta odnosno niskih kamatnih stopa, kao i zbog specifičnosti koji ti fondovi nude, postoji interes za njima – kaže Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Asset Managementa.
Zbog višeg prinosa
Ipak, svake je godine sve više fondova. Erste AM je pokrenuo dva nova obveznička fonda – Erste Local Short Term Bond i Erste Adriatic Short Term Bond. Lani je InterCapital pokrenuo posebni fond InterCapital Income Plus.
>>>Natječaji, fondovi, zajmovi – Ove jeseni jednostavnije do novca
– Imovina fonda bit će uložena većinom u domaće državne obveznice (80 posto imovine), a ostatak će biti izložen burzovnim indeksima S&P500 (5 posto), DAX (5 posto) te regionalnom dioničkom tržištu (10 posto). S obzirom na očekivanja da će prinosi obvezničkih fondova biti niži nego 2016. te optimizam na dioničkim tržištima, vjerujemo da takva struktura ulaganja može donijeti nešto viši prinos od obvezničkog fonda – kaže Ivan Kurtović, predsjednik Uprave InterCapital Asset Managementa. Objašnjava kako su primijetili da klijenti novac raspoređuju između dioničkog i obvezničkog fonda pa je pokretanje takvog fonda omogućilo jednostavno i troškovno učinkovito ulaganje s potencijalom većeg prinosa od obvezničkog fonda, ali uz ograničeno izlaganje rizičnijim klasama imovine. Prošle godine OTP Invest osnovao je dva nova fonda UCITS: fond sa zaštićenom glavnicom s rokom dospijeća od pet godina – OTP Multi 2 i fond koji ima za cilj ostvariti pozitivan prinos neovisno o stanju ekonomskog ciklusa (tzv. koncept absolute return) – OTP Absolute. – Za 2017. imamo u planu pokrenuti dva nova fonda UCITS – jedan će biti novčani (u euru) koji će ulagati u obveznice s kratkim vremenom dospijeća, a drugi će biti fond sa zaštićenom glavnicom s rokom dospijeća od pet godina – najavljuje Žarko Buzuk, glavni portfeljski menadžer OTP Investa. Ističe da ima prostora za nove igrače u fondovskoj industriji. Naime, činjenica da je imovina investicijskih fondova oko 18 milijardi kuna, a građani u bankama na štednji imaju oko 170 milijardi kuna, govori o tome da je kod Hrvata štednja u bankama još najpopularniji oblik ulaganja. No kamate na štednju dosta su niske, a mogle bi takve ostati još neko vrijeme, pa bi to moglo natjerati ulagače da potraže alternativu u nekoj drugoj vrsti imovine. Sasvim sigurno će se neki od njih odlučiti za ulaganje u investicijske fondove, dodaje Buzuk.
Tijekom 2016. PBZ Invest osnovao je, spomenimo, dva obveznička fonda denominirana u dolaru, koja su ukupno prikupila više od 12 milijuna dolara.
Tijekom 2016. PBZ Invest osnovao je, spomenimo, dva obveznička fonda denominirana u dolaru, koja su ukupno prikupila više od 12 milijuna dolara. Postoji li prostor za nove fondove tijekom 2017., pokazat će tržišna kretanja, ali i potencijalna potražnja klijenata. – Na tržištu uvijek postoji dovoljno prostora za nova društva čija uspješnost uvelike ovisi o kvaliteti proizvoda, prepoznatljivosti, troškovnoj učinkovitosti te kredibilitetu – kaže Igor Pavlović, predsjednik Uprave PBZ Investa. ZB Invest lani je pokrenuo fond ZB Protect 2022, čiji je cilj ostvariti prinos do dospijeća (6,5 godina) od 5,50 posto ukupno ulažući u dužničke papire RH i depozite u domaćim bankama. – Navedeni fond prije svega bio je namijenjen kao osnova za Unit link osiguranje. Očekujemo dodatni broj navedenih osiguranja koja osiguranicima osim osiguranja nude i štednju na tržištu kapitala, jasno preuzimajući rizik porasta ili pada cijene – izjavio je Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB Investa. S druge strane, Raiffeisen Invest lani nije osnivao nove fondove, ali u njemu kažu da uzimajući u obzir visoku likvidnost sustava te sve veću financijsku pismenost građana, svakako će odgovoriti na njihovu potencijalnu potražnju prikladnim novim fondom ili promjenom investicijskih politika unutar postojećih. – Promatrajući prosječne podatke o ulaganju u investicijske fondove i količini štednje na računima, hrvatsko fondovsko tržište zaostaje za prosjekom usporedivih zemalja Srednjoistočne Europe. No kako se posljednjih godina putem fondovskog udruženja radi na financijskoj educiranosti te s obzirom na to da kamate na štednju i dalje padaju, smatram da u fondovskoj industriji i dalje ima prostora. Pogotovo za investicijske kuće koje klijentima mogu ponuditi fondovi koje im daju cjelovito investicijsko rješenje u jednom, za razliku od klasičnih dioničkih i mješovitih fondova. Naša iskustva s takvom vrstom fondova pokazuju da klijenti polagano prepoznaju prednosti ulaganja u posebne vrste fondova – kaže Vladimir Perić, portfeljski menadžer Raiffeisen Investa.
Banke upravljači
Ulagači na fondovskom tržištu mogu ulagati u dvije osnovne vrste fondova – UCITS i alternativne fondove. No tu su i potkategorije fondova. – Treba napraviti distinkciju između alternativnih i fondova UCITS s alternativnim (posebnim) strategijama. Alternativni fondovi, za razliku od UCITS-a, ne podliježu pravilima fondova UCITS koja su postavljena na razini fondovskog tržišta EU. To im omogućava alternativne i nestandardne metode ulaganja. Takve vrste ulaganja donose i manju zaštitu investitorima, zbog čega je većina alternativnih fondova u Hrvatskoj s privatnom ponudom, odnosno u njih ulažu uglavnom kvalificirani ulagatelji. Za razliku od njih, fondovi UCITS s alternativnim strategijama posebni su fondovi koji podliježu regulativi UCITS-a (čime nose veću zaštitu ulagateljima), ali ne mogu se svrstati u standardne ladice prema tradicionalnoj podjeli fondova (dionički, mješoviti, obveznički, novčani). Ti se fondovi koriste posebnim strategijama pri ulaganju, ali i dalje podliježu pravilima UCITS-a – objašnjava Perić. Trenutačna imovina alternativnih fondova (osnovnih, posebnih i otvorenih) iznosi samo 500 milijuna kuna, što je u usporedbi s gotovo 18 milijardi kuna u fondovima UCITS malo tržište.
>>>Hrvoje Krstulović ostaje na čelu Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK
– Smatramo da alternativni fondovi određenom tipu ulagača mogu pružiti efikasnije upravljanje imovinom, ali zakonska regulativa ne ostavlja dovoljno prostora za promidžbu takve vrste ulaganja. S rastom i daljnjim razvojem tržišta vjerujemo da će doći i do rasta imovine i broja alternativnih fondova – naglašava Kurtović. Dodaje da s 93 posto ukupne imovine fondova upravljaju društva za upravljanje koja su u vlasništvu banaka. – Dakle, gotovo sva prodaja fondova teče putem bankarskih kanala, posebice najvećim. S obzirom na takve tržišne uvjete i rast regulative, smatramo da će se konsolidacija tržišta nastaviti. S druge strane, prostora za nove, ponajprije neovisne, fondovske igrače na tržištu ima, ali vjerujemo da je za zauzimanje većega tržišnog udjela potrebno ponuditi dodanu vrijednost klijentu s inovativnim proizvodima i osobnim pristupom svakom ulagaču – zaključuje Kurtović.