Okrugli stol "Put do razvojnih rezultata na lokalnoj i regionalnoj razini", koju Lider organizira u suradnji sa Karlovačkom županijom i Razvojnom agencijom KARLA-om, iznjedrio je, odmah na početku rasprave, zaključke kako je ključ uspjeha jedinica lokalne samouprave u procesima apliciranja na EU fondove u angažmanu adekvatno obrazovanog, iskusnog i sposobnog kadra.
Karlovački župan Ivan Vučić pozdravio je okupljene u prostorima Aquatice, podzemnog akvarija, turističke atrakcije grada Karlovca. Razloga za okrugli stol na kojemu se izmjenjuju praktična iskustva iz procesa apliciranja za sredstva iz Europske Unije, te, generalno, govoriti o pozicijama jedinice lokalne samouprave u nastojanjima da postignu razvojne rezultate, koji se bitno razlikuju od infrastrukturnih projekata, ima napretek. Pitate li karlovačkog župana, ti razlozi imaju svoj broj i impresivnu sumu:
- U Karlovačkoj županiji 188 projekata je u pripremi. Riječ je o projektima koji su teški milijardu i 225 milijuna kuna i čekamo samo da ih počnemo aplicirati na natječaje. Svima koji žele krenuti istim putem, savjetujem da ne čekaju da se otvore natječaji. Pripremajte projektnu dokumentaciju, to je više od 50 posto obavljenog posla - rekao je uvodno župan Vučić.
Poduzetništvo, turizam i kulturna baština
Koji potencijali postoje na lokalnim razinama, upravo za razvojne projekte, a koji bi prema svojim specifikacijama bili podobni za apliciranje za sufinanciranje iz fondova, detektirali su u Institutu za razvoj i međunarodne odnose.
- Poduzetništvo, turizam i kulturna baština, tu bilježimo najveće kapacitete, ali kada su u pitanju veliki infrastrukturni projekti, tu uvijek imamo problem. Pravila EU fondova su rigorozna, a najveći problem predstavlja nedostatak resursa jedinicama lokalne samouprave, koji su potrebni da se uopće pripreme projekti - rekao je stručnjak za EU fondove pri Institutu za razvoj i međunarodne odnose, Jakša Puljiz.
Osim novca kojim bi se pokrili troškovi izrade dokumentacije, nedostaje i stručnog kadra koji je sposoban realizirati natječajnu dokumentaciju te provesti projekte u djelo, složni su sugovornici. Na državnoj i lokalnoj razini.
- Država je doista troma, to svi znamo. Primjerice, u našem Odjelu za JLS (jedinice lokalne samouprave) imamo 1048 trenutno otvorenih predmeta, ali nam nedostaje ljudi. Tek smo nedavno dobili dozvolu da zaposlimo šest novih osoba, od čega njih četiri odmah šaljemo u taj Odjel - rekao je državni tajnik u Ministarstvu državne imovine, Tomislav Boban.
- Jedno od mogućih rješenja ovog problema su lokalne akcijske grupe, LAG-ovi, koji imaju razvojnu funkciju, ali smo ih ograničili različitim administrativnim preprekama. Također, svaki manji grad ima lokalnu razvojnu agenciju koja može stvoriti potencijale za razvojne projekte- rekla je obnašateljica dužnosti župana Virovitičko-podravske županije Sanja Bošnjak.
Udruživanje manjih gradova i općina
Sugovornici su razmatrali i mogućnosti udruživanja manjih gradova i općina na pojedinim projektima, a naglasak je stavljen na nužnosti uključivanja privatnog sektora kroz javno-privatno partnerstvo, unatoč negativnim iskustvima iz prošlosti, vezano uz taj spoj države i privatnog vlasništva.
Centralizirana država, pa sada i u sustavu dodjele EU novca, veliki je problem lokalcima, a istaknuo ga je direktor RA-KARLA-e Viktor Šegrt.
- Pa, spustite nam novac prema indeksu razvijenosti. Ako znamo koliko novca može Karlovac dobiti prema indeksu razvijenosti, kada znamo s koliko te godine točno raspolažemo, onda možemo strateški planirati, donositi proračun, odlučivati gdje ćemo aplicirati i investirati- rekao je Šegrt navodeći niz primjera kako je moguće realno prikazati uspješnost realizacije investiranog novca kroz Regionalne agencije, u procese pribavljanja europske pomoći.
Predsjednik Gradskog vijeća Grada Karlovca Damir Mandić napomenuo je kako je uvijek problem ishođenje onog dijela novca, koje nazivamo "vlastitim sredstvima", napominjući kako to uvijek ovisi o gradskom proračunu, o strukturi lokalne samouprave, o Gradu koji je prepušten sam sebi.
- Moramo voditi računa o održivosti, o opravdanosti pojedinih projekata. Moramo poticati razvojni mentalitet u gradovima i općinama - napominje Mandić.
"Copy paste" programa više nema
Bošnjak je pojasnila, načelnici općina, gradonačelnici, svi ti ljudi moraju shvatiti svoje slabosti, shvatiti operativni program, shvatiti što se može financirati, jer jednobraznih "copy paste" programa više nema. - Možda Umag može razvijati zelene otoke, ali u mojoj općini Crnac prioriteti su drugačiji- dodala je. Član uprave IGH, Oliver Kumrić, koji ima iskustvo rada u privatnom i državnom sektoru, pozornost je skrenuo na realne ciljeve, kada se govori o EU fondovima.
- Nije cilj povući novce iz EU fondova, već su ti novci sredstvo kojim realiziramo važne projekte, koji će, primjerice, grad Požegu ili neki drugi, učiniti bogatijim mjestom - kaže Kumrić.
- Strategije, u nadležnosti Ministarstva regionalnog razvoja, nisu napravljene temeljem konzultacija s nama- upozorava Bošnjak. Ukratko, kako uskladiti dinamiku raspisivanja natječaja za EU fondove, strateško planiranje razvoja Županija, Gradova i Općina, na koje načine najmanjima osigurati resurse potrebne za apliciranje na EU izvore novca, te istovremeno i shodno tome izglasavati proračune, pitanja su na koja se nastoje dobiti adekvatne odgovore.
- Osnaživanjem institucija, osnaživanjem struke, partnerstvo, povjerenje između različitih dionika razvojnog procesa, ulaganje u ljude, ulaganje u sustave strateškog planiranja- samo su neki od zaključaka ovog okruglog stola, a koje je sumirao Jakša Puljiz.