Predsjednik SDP-a Zoran Milanović i šef HDZ-a Andrej Plenković sučelili su se u petak, posljednjeg dana predizborne kampanje, na Novoj TV.
Prvo pitanje na koje su odgovarali je kakve će porezne reforme poduzeti kada dođu na vlast i koliko bi koštale.
- Ono što će HDZ napraviti kad formira stabilnu Vladu je da ćemo provesti cjelovitu poreznu reformu, prije svega porez na dobit, porez na dohodak. Ono za čime idemo je da se neoporezivi dio plaće poveća na 3.750 kuna. U drugoj godini planiramo smanjiti stopu PDV-a, na kraju madata će ona pasti na 23 posto, s ciljem da nam naraste kreditni rejting i gospodarski rast, rekao je Andrej Plenković.
- Naše procjene su 3 i pol milijarde kuna. S porezom na dohodak smo pokazali da smo ljudima u pravo vrijeme povećali plaće. Porezna reforma bi bila kad bismo zaorali sustav duboko. Ovo o čemu pričamo je donošenje pravih mjera u pravo vrijeme, rekao je Zoran Milanović na što je reciplirao Plenković: - Rast BDP-a za jedan posto znači 700 mlijuna novih kuna, smanjenje kamata, poboljšanje rejtinga, nova sredstva u hrvatski proračun, tako ćemo kompenzirati nedostatak kad se smanji stopa PDV-a.
Da li smanjiti PDV ili povećati neoporezivi dio plaće, bilo je naredno pitanje.
Za šefa SDP-a nema dvojbe - "neoporezivi dio plaće jer utječe na agregatnu potražnju" jer, smatra, PDV bi u ovom trenutku ugrozio sustav.
- Pokazali smo da u pravom trenutku donošenjem pravih mjera možemo aktivno djelovati na potrošnju i potražnju, rekao je Milanović.
Miodrag Šajatović: TV dvoboj Milanovića i Plenkovića je O. K., ali trebaju žešće inovacije
Za razliku od svog kolege Plenković je za - oboje.
- To je kombinacija mjera. Mi ćemo u drugoj godini smanjiti PDV jer ćemo do tada generirati gospodarski rast, neoporezivi dio plaće će imati trenutni i jak učinak.
Naravno, na ovakav odgovor reciplirao je Zoran Milanović kazavši kako PDV ima marginalan ili nikakav utjecaj na potražnju ljudi. Ključna mjera je, tvrdi, porez na dohodak uz napomenu kako je gospodarski rast rezultat rada "moje Vlade".
I SDP (točnije Narodna koalicija) i HDZ su u svojim predizbornim obećanjima komunicirali o povećanju neoporezivog dijela plaća. Sad su pojasnili postoji li sumulacija za koliko radnika i u kom iznosu.
- Ljudi koji su u toj kategoriji spadaju u najveći broj zaposlenika, naši stručnjaci radili su procjene. Smatramo da će tako njima ostati više sredstava. O iznosu će naši stručnjaci naknadno vidjeti, rekao je Plenković.
Prije svog odgovora Milanović je dometnuo kako "Plenković nema odgovor niti na jedno konkretno pitanje", a onda je ponudio odgovor: - Ono što smo 2015. napravili je pogodilo 200 tisuća ljudi. Sljedeći korak je da stopu od 40 posto podignemo još više. Ono što ćete čuti od Plenkovića je da nikada na konkretno pitanje nema konkretan odgovor, "pecnuo" je Milanović kolegu Plenkovića.
Naravno, uslijedila je replika.
- Kada je riječ o porezu na dohodak mi žemo smanjiti trenutno najveći razred s 40 na 36 posto. Tako ćemo stimulirati stručnjake, mlade, liječnike, inženjere, one koji rade u ICT sektoru da ostanu u Hrvatskoj i ovdje formiraju svoju obitelj. Mi smo danas na 60 posto zaposlenosti, prosjek stope zaposlenosti na razini članica EU je 75 posto, želimo 180 tisuća novih radnih mjesta, hoćemo u industrijama 65.000 radnih mjesta, 45.000 u malim i srednjim poduzećima, u poljoprivredi 50.000 radnih mjesta s obzirom da je u mandatu vlade Zorana Milanovića smanjen broj zaposlenih u poljoprivredi za 100.000 radnih mjesta, rekao je Plenković.
Na pitanje je li Zakon o radu dobar ili ga treba mijenjati, Milanović je rekao da Zakon nije loš ali da se krši i da država mora biti puno stroža i štititi prava radnika. "Prvi korak smo postigli, radi se više, cijene nas više. Sad ide zaštita radnika", rekao je predsjednik SDP-a.
- Fleksibilizacija koja je model skandinavskih zemalja, to je model koji će Hrvatskoj omogućiti gospodarski rast, najbolje mogućnosti i lakše zapošljavanje, ali isto tako kad moramo štititi učinkovitost poslodavaca mora postojati fleksibilnost. Model u Hrvatskoj mora imati stabilan zakonski okvir koji štiti radnike, ali omogućuje i stabilno tržište rada, smatra Plenković te dodaje: - HDZ će kao stranka koja vodi računa o gospodarskom i socijalnom dijalogu voditi računa da se izbjegava izrabljivanje radnika, to je bilo prisutno u outsourcingu kojeg je predlagala vlada Zorana Milanovića. To se najviše događalo i prema informacijama sindikata u tvrtkama koje su bile u outsourcingu.
Na to se "trznuo" Milanović i priupitao: - Vi ste protiv outsourcinga? - Mi smo protiv izrabljivanja radnika, odgovorio Plenković na što je Milanović izrazio žaljenje jer "to nema veze jedno s drugim".
Milanović i Plenković obećali smanjenje PDV-a, rasterećenje poreza na dobit i dohodak
- Prekaljeni rad je zlouporaba položaja onoga kome se nameće ugovor o radu na određeno vrijeme. Outsourcing je nešto sasvim drugo. Ne poznaju se termini, pojasnio je Milanović.
Bilo je riječi o francima te najavi banaka da će tužiti državu.
- Moja Vlada je krenula rješavati problem franka. Jedina Vlada koja se bori za prava srednjog sloja je bila moja i ta borba se nastavlja, rekao je Milanović.
- HDZ je bio za konverziju kredita u eure. Govorili da nam treba cjelovito dugoročno rješenje. Izostanak dijaloga koji tada nije napravljen s bankama je doveo do njihovih pritužbi Komisiji, HDZ će u dijalogu s Komisijom iznaći rješenje, poručio je Andrej Plenković, što je izazvalo žustru raspravu.
Milanović je poručio Plenkoviću da obojica taj proces znaju "za razliku od hrvatskih poreza, ekonomije, to ne znate". - Ali no što je najvažnije, s EK se boriš i ako ih slušaš završiš kao Grčka.
- Ne vidim koristi od formulacije koju koristi Milanović, stav HDZ-a je jasan, htjeli smo konverziju prije vas, zalagali smo se da taj zakon bude donesen u duhu dijaloga sa svim akterima u tom trenutku. Ovdje Milanović, osim što radi poveznicu između mene i mog prethodnika, u čemu griješi i ne prepoznaje promjene u HDZ-u, pokazuje nerazumijevanje europskih integracija, nije ni sudjelovao u procesu pristupanja EU. Europska komisija je i naša Komisija, ovo što vi sada zastupate, zastupaju populističke stranke koje su protiv europskog projekta, uzvratio je Plenković.
Zaiskrilo je među sudionicima sučeljavanja i po pitanju Ine. Milanović je za apsolutno vraćanje Ine u hrvatski portfelj ali i za "dovođenje gospodina koji je bio predsjednik Uprave MOL-a pred hrvatsko pravosuđe". S druge strane, Plenković je rekao kako je Ina strateška kompanija te će nastaviti sve započete procese što podrazumijeva i arbitražu i inzistirati da se ispune obveze iz dioničarskog ugovora. - Mi ćemo inzistirati da položaj i interes Hrvatske u Ini bude sačuvan, ako bude moguće financijski, vratiti Inu u hrvatske ruke.
Naravno, Milanović je reciplirao rekavši da je to hamletovska dilema "ujak ti je nevaljao, majka ti se za njega preudala". - Događa se da krše prava. Jedan od suradnika Plenkovića je bio aktivno za to da se prekine arbitraža, replicirao je Milanović.
- To su paralelni procesi, imamo dva postupka koji traju, mi ćemo razgovarati s mađarskom stranom i jasno zaštititi interes, poštovati pravo. Stav HDZ-a je da nastavljamo arbitražni postupak bez dilema i kroz njega štitimo hrvatske interese, rekao je Plenković.
Šefovi dviju najjačih hrvatskih stranaka suglasni su da Srbija treba promijeniti zakon o univerzalnoj jurisdikciji, te da bi trebalo otvoriti arhive Saveza komunista Hrvatske za istraživanja.
Vezano za imovinske kartice Milanović je naveo da mu je plaća 18.000 kuna neto, da ima stan od 127 metara četvornih u centru Zagreba, 100 tisuća eura kredita, auto srednje klase i 15.000 eura ušteđevine. Plenković kaže da mu plaća europarlamentraca u konačnici, iznosi oko 4.500 eura neto.
Zoran Milanović i Andrej Plenković još su govorili o braniteljskim pravima, zabrani predizbornih koalicija, crkvenom porezu kojeg će plaćati vjernici, pravima istospolnih zajednica i pravu na pobačaj.
Valja napomenuti kako predizborna šutnja započinje u subotu u ponoć i traje do nedjelje u 19 sati.