Posljednje istraživanje tvrtke IDC Adriatics sugerira da je hrvatsko informacijsko tržište prošle godine brodilo relativno uspješno: u odnosu na 2014. poraslo je za 10,8 posto i dosegnulo vrijednost od 7,13 milijardi kuna. Solidni rezultati zabilježeni su u prodaji pametnih telefona, raste aktivnost na tržištu poslužitelja i, malo manje, IT usluga i softvera. Iako su prognoze u vrijeme političkih i inih previranja nezahvalne, analitičari očekuju daljnji rast od 6,5 posto na godinu uz procjenu da će tržište do 2020. dosegnuti vrijednost od 9,75 milijardi kuna. – Ova je godina nepredvidljiva iz svima očitih razloga – osim krize u Hrvatskoj tu je svjetska kriza koja visi na koncu. Malo smo oprezniji s planovima rasta nego na početku godine, ali ne zaustavljamo ih dokraja – kaže o aktualnoj situaciji Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana, tvrtke koja je u lipnju zaslužila prestižnu titulu ‘Microsoftova partnera godine‘, a i prva je prema ostvarenim prihodima u 2015. među tvrtkama registriranima za računalno programiranje. Dodao je da su vidljivi pomaci na pojedinim područjima, kakvo je poslovanje u oblaku, ali i da Hrvati još zaziru od toga koncepta. Span je među tvrtkama koje se u proteklim godinama nisu sramile akvizicija – lani je kupio Infocumulus, a ove godine Recro-net. U Upravi potvrđuju da širenje već pokazuje tražene učinke. – Očekujete li konkretne financijske podatke, za to ćemo pričekati kraj godine, no tehnološki, integriranjem timova, zaista smo postali jača organizacija na nekoliko područja – kaže Dujmović, ističući da su prema prirodi međunarodna organizacija i rade na pregršt projekata, svejedno im je je li on u Hrvatskoj ili Velikoj Britaniji. Upravo završavaju golem projekt u Pragu koji bi mogao biti pravi izvozni uspjeh, kaže Dujmović, ali u drugoj polovini godine.
Brzorastući izdanci Dok Combis, Span, CS Computer Systems, IN2 grupa, Infinum, Repsly, Microsoft, HP, Lenovo, TIS, Ericsson Nikola Tesla itd. ostaju prepoznati prvaci ICT-a, na tržištu je u posljednjim godinama uočljiv procvat i brz uspon vrtki koje nude jedinstvene ili specijalizirane usluge. Među njima je Serengeti, koji je pronašao svoju nišu i bilježi dojmljiv rast. – Serengeti i u ovoj godini nastavlja s trendom brza rasta. Uz uspješno proširenje suradnje sa starim korisnicima uspostavili smo suradnju i s mnogo novih, ponajprije u bankarskom sektoru. U samo dvije godine uspjeli smo uspostaviti dugoročnu suradnju sa svim najvećim bankama u Hrvatskoj. Budući da Serengeti nudi jedinstven model pružanja usluge razvoja softvera u kojem za korisnike uspostavlja udaljeni razvojni centar, naš su glavni izazov izobrazba korisnika o tome novome modelu strateškog izdvajanja i predstavljanje njegovih prednosti u odnosu na tradicionalne modele ‘body leasing‘ i ‘fixed price‘. Zbog vrlo brza rasta izazov nam je i pronalaženje dovoljno kvalitetnih softverskih inženjera. Do kraja godine planiramo na tržište izbaciti prvi vlastiti proizvod. Riječ je o platformi ‘big data‘ za kompleksnu analizu korisničkih preferencija i davanje preporuka videosadržaja. Proizvod je namijenjen pružateljima videousluga i TV usluga kao što su telekomunikacijski operatori i TV kuće. Poboljšat će im monetizaciju usluga i zadovoljstvo njima – kaže Goran Kalanj, generalni direktor Serengetija, ocjenjujući da u Hrvatskoj raste potražnja za uslugama izdvcajanja razvoja poslovnog softvera. – Svaka tvrtka koja brzo raste ili ima velike potrebe za razvojem aplikacija prema mjeri kljenata ne može zadovoljiti potrebe isključivo vlastitim snagama. Naše ciljano tržište upravo su takve tvrtke u Hrvatskoj i Zapadnoj Europi jer one traže dugoročnog partnera i prepoznaju prednosti našega modela strateškog izdvajanja – navodi Kalanj. Slične, slatke muke s brzim rastom i izazovima povezanima s pronalaskom stručnjaka ima i Nanobit, tvrtka čije zabavne aplikacije dobro prolaze u svijetu. Nanobitov izvršni direktor Alan Sumina od početka godine ističe da su za nezahvalnu situaciju dijelom krive hrvatska administracija i birokracija, odnosno porezna opterećenja za IT sektor, koja su znatno niža u susjedstvu. Nanobit je zbog toga u siječnju otvorio ured u Bukureštu, gdje nema poreza na dohodak zaposlenih u IT sektoru. – Rumunji su još prije deset godina shvatili da moraju maksimalno porezno rasteretiti najbolji i najsposobniji kadar žele li ga zadržati nakon ulaska u Europsku uniju. To je razlog zbog kojega mnogo tvrtki ondje ima svoje razvojne centre – kaže Sumina.
Lukrativne niše Da izvan glavnih ICT struja postoji mnogo manje ili više istraženih lukrativnih niša, svjedoči i primjer Dimedia nekretnina, tvrtke koja slovi kao najbolja u pružanju softverskih rješenja agencijama za nekretnine. – Razvili smo specijalizirani softver za agencije za nekretnine, to je u načelu internetska aplikacija i CRM (customer relationship management, nap. a.) rješenje za upravljanje klijentima i podacima o ponudi nekretnina. Maksimalno je prilagodljiv korisniku i u punom skladu sa svim zakonskim okvirima te omogućuje lako pronalaženje ili provjeru obilježja pojedine nekretnine prema mnogim kriterijima. U ovom trenutku surađujemo sa 142 agencije i jedina smo tvrtka u regiji koja s ozbiljnim namjerama radi na regionalnom širenju. Imamo tvrtku u Srbiji, poslujemo u BiH i Crnoj Gori, gdje smo također vodeći ponuđač softvera Dimedia nekretnine, a planiramo se širiti i u Makedoniju. Naš je cilj u dvije godine izići iz navedenih okvira i na svjetsko tržište – rekao nam je Dario Žgela, direktor Dimedia internet tehnologije, dodavši da se tvrtkin uspjeh temelji na kontinuitetu. – Iza svega stoji stalan rad. Na tom softveru radimo deset godina i uspjeli smo postići da slovi kao mjerilo uspješnosti poslovanja pojedine agencije za nekretnine u Hrvatskoj i Srbiji – kaže Žgela.
E-moratorij Poput ostatka gospodarstva, hrvatski ICT sektor talac je aktualne političke krize koja je izazvala svojevrsni e-moratorij u razvoju i uvođenju informacijskih sustava državne uprave (e-Hrvatska). Među top-tvrtkama u čijem je interesu stabilna politička situacija jest RIS čiji su softver eNabava i eAukcija stvoreni za smanjivanje troškova u javnoj upravi. – Analiza troškova bagatelne nabave, koja je u 2014. bila veća od devet milijardi kuna, pokazuje da uvođenje e-sustava nabave donosi uštede u (državnom) proračunu od milijardu i pol kuna – rekao je u svibnju član Uprave Fine Željko Pavić, izrazivši želju i nadu da će Vlada, danas tehnička, i administracija brzo prihvatiti demoprojekte utemeljene na RIS-ovim rješenjima u javnim poduzećima i jedinicama lokalne samouprave. Koliko je pad Vlade utjecao na poslovanje i informatizaciju Hrvatske, upitali smo Milu Pavlića, predsjednika uprave RIS-a. – Kako se politička vlast rotira, tako je sve stalo, barem do jeseni. Međutim, oko osam tvrtki zatražilo je našu ponudu, a mi smo im omogućili tromjesečno testiranje softvera – rekao je Mile Pavlić. – RIS je u istraživanje nabave i razvoj softverskih alata koji unapređuju taj proces uložio nekoliko godina rada. Okupili smo iskusne i stručne suradnike s kojima svakodnevno komuniciramo – dodaju u tvrtki u kojoj vjeruju da su ‘standardizirani procesi u nabavi koji se rabe u većini regionalnih tvrtki zastarjeli‘. – Tablice Excel, Outlook i papir uskoro će zamijeniti sustavi za elektroničku nabavu i zato očekujemo sve veće zanimanje za svoj sustav. Svaka promjena izaziva šok kod korisnika, što smatramo najvećim izazovom. eNabava je rješenje spremno za upotrebu. Njezina je najveća prednost što nije zahtjevna i dugotrajna poput ERP sustava te je prilagođena za integraciju s drugim softverskim alatima. Kad je riječ o performansama, u rangu je najboljih svjetskih softvera. RIS-ov tim eNabave stalno unapređuje i usavršava sustav. Upravo smo u fazi razvoja moćna analitičkog modula koji se odnosi na analizu nabave i bit će ključan u odlučivanju – kažu u RIS-u.
Izvozni potencijal U tvrtki APIS IT, drugoj u Hrvatskoj prema ostvarenim prihodima u 2015. u djelatnosti računalnog programiranja, kažu da njihovo poslovanje ponajprije ovisi o strateškim odlukama njihovih vlasnika, Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Do sada se pokazalo da je, bez obzira na političke promjene, prepoznata važnost započetih projekata informatizacije javne uprave te da je uloga APIS IT-a ostala nepromijenjena kad je riječ o ulozi nositelja aktivnosti Centra dijeljenih usluga (CDU), kažu u tvrtki. Budući da je APIS IT glavni realizator projekata e-Građani, e-Planovi i sličnih, očekuju da će i u budućnosti imati važnu ulogu u daljnjem razvoju platformi nužnih za postizanje digitalizirane javne uprave. – Osim važne uloge APIS IT-a u digitalizaciji svih područja rada javne uprave nastavit ćemo se baviti pružanjem postojećih usluga svojim kupcima, poreznoj i carinskoj upravi, ministarstvima i drugim državnim institucijama te Gradu Zagrebu i s njim povezanim subjektima. Budući da je APIS IT bio glavni izvođač prilagodbe IT sustava porezne i carinske uprave propisima EU i nekih drugih informacijskih sustava u državnoj upravi, nakupljeno znanje prenijet će se zemljama koje žele postati članice EU, a koje svoje procese moraju uskladiti s Unijinim zakonodavstvom. Naše rješenje fiskalizacije svakako je projekt koji ima velik izvozni potencijal i za koji postoji interes u nekim regionalnim zemljama, pa čak i izvan Europe. Interes postoji i za e-Trošarine, Osobni korisnički pretinac u sustavu e-Građani itd. – nabrajaju u APIS IT-u.