Jednom mi je jedan poslovni čovjek rekao kako, bez obzira na to tko sjedi za stolom, uvijek netko mora platiti račun. Valja se samo pobrinuti da vi ne budete taj. Neka to po mogućnosti bude Europska unija. U slučaju povlačenja sredstava iz fondova EU percepcija kako je to novac koji raste na drveću i samo ga treba znati ubrati potpuno je pogrešna. Naime, iako je to novac namijenjen prije svega razvoju poduzetništva, postoje stroga pravila koja se moraju slijediti. U protivnom, taj račun, pa makar i kombinatorikom ishodili neviđeno mnogo novca, mogao bi platiti upravo poduzetnik. Dobro osmišljenom poslovnom i financijskom planu, kad želite povući sredstva iz fondova EU, cilj bi trebao biti uspješna realizacija projekta, a ne puka akumulacija jeftinog novca koji će završiti u rupi bez dna.
– Temelj je uspjeha u preuzimanju odgovornosti. Pri tome ne mislim na odgovornost konzultanta kojeg plaćate da vam piše planove, već na poduzetnika osobno, koji mora pokazati inicijativu i znanje te jednom kada prođe prve natječaje mora sam znati napisati molbe i planove – kaže Ana Mandac, zamjenica ministra poduzetništva u tehničkoj vladi.
U pravilu natječaji su razrađeni tako da se s istim projektom ne može prijaviti na više natječaja istodobno. U nekim natječajima to je izrijekom i navedeno. Ako je takva prijava čak i moguća, provjerit će se je li korisnik već ostvario određenu potporu za iste aktivnosti. U roku od tri godine, naime, poduzetnik ne smije dobiti više od milijun i pol tisuća kuna.
Upute za kumuliranje
Pravilo je sasvim jasno: zabranjeno je dvostruko financiranje te kumuliranje (zbrajanje) potpora iznad maksimalnih ograničenja u područjima ulaganja u kojima su postavljena. Sada kada znamo što se ne smije činiti, evo kako ipak pametno kombinirati i iskoristiti dostupne potpore i sredstva iz EU.
– Uobičajeno je da korisnici, radi ostvarenja najviše ukupne stope potpore i najpovoljnijih uvjeta, svoju cjelovitu projektnu ideju razrade u nekoliko manjih projektnih prijava koje zatim prijavljuju na više odvojenih natječaja. Osim što si takvim pristupom korisnici povećaju i ukupne izglede da dobiju potpore, u nekim slučajevima mogu ostvariti i povoljnije uvjete u odnosu na prijavu cjelovitog projekta na samo jedan natječaj. Pri takvom postupanju korisnicima se savjetuje da dodatno razmotre isplativost s obzirom na povećanje administrativnih troškova pripreme i provedbe projekata kako detaljno, po potrebi uz pomoć stručnih savjetnika, provjeriti usklađenost s prethodno navedenim načelima – kaže Ana Odak iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Dakle, prva stavka u kombiniranju jest dobar poslovni plan, a onda angažman konzultanta. Izrada plana u prosjeku stoji od tri i pol do 10 tisuća kuna. Za konzultanta ne morate mnogo izdvojiti, a kada se uhodate, plan možete pisati i sami. U tom smislu postoje institucije koje mogu pomoći, pa usluga konzultanta i izrade poslovnog plana, stoji manje. Za pomoć se može obratiti uredima Razvojne agencije, Hrvatskoj obrtničkoj komori i Hrvatskoj gospodarskoj komori. Uskoro će slične usluge pružati i područni uredi HAMAG-BICRO-a. Ta se agencija, naime, decentralizira i, prema najavi, imat će urede u svakom gradu u Hrvatskoj. Idući je korak sagledati svaki segment generalnog plana.
– Projekt napišeš kao cjelinu, a onda sagledaš koji sve natječaji za taj projekt postoje. Naime, kada se projekti raščlane, naprimjer, ako netko tko je napravio hostel želi sagraditi bazen, ali i uložiti u infrastrukturu, primjerice sagraditi nove kupaonice, na raspolaganju mu je više natječaja na koje se, prema tim osnovama, može prijaviti. I nisu svi ti natječaji pod ingerencijom istog ministarstva – objašnjava Mandac.
Primjeri kombinatorike
Taj je put prošla Ivana Holjevac, vlasnica hostela Sveti Rok u Lovincu. Kombinirajući na natječajima, uspjela je ishoditi novac za gotovo svaku stavku, od uređenja poslovnog prostora do izgradnje novog bazena.
– Prvi natječaj na koji smo se prijavili bio je doista poseban. Naime, da je otvoren, doznali smo samo tri, četiri dana prije njegova zatvaranja. Bila su to luda tri dana tijekom kojih smo skupljali potrebnu dokumentaciju. Prijavili smo se na natječaj za revitalizaciju poslovnih prostora u državnom vlasništvu, a koji su u privatnom najmu – otkriva Holjevac koja je na tom natječaju uspješno ishodila 50 tisuća kuna.
Budući da je riječ o zgradi na 1200 četvornih metara, to nije bio znatan novac, ali joj je svaka pomoć dobrodošla. Preko HAMAG-a i u sklopu programa ‘Žena poduzetnik’ uspjela je ishoditi 120 tisuća kuna i tu je kombinatorika došla najviše do izražaja.
– Kad se prijavljujete na takve natječaje, za takve kredite imate, rekla bih, jednu tablicu prema kojoj dobivate bodove, a njihov zbroj poboljšava izglede da prođete na natječaju. Tako je za naš hostel bilo veoma bitno to što sam ja žena, što sam mlada poduzetnica, imam 36 godina, što se hostel otvara u ruralnom području, a važan je bio i broj zaposlenih – kaže Ivana.
Ministarstvo poduzetništva provelo je, primjerice, pet velikih natječaja – Kompetentnost, Inovacije, Razvoj u turizmu, Informacijske komunikacijske tehnologije i E-impuls – putem kojih su na sličan način mnogi ostvarili sufinanciranje. Svi ti natječaji imaju postotke kojima se sufinanciraju projekti, pa se i to, s aspekta onog koji pretendira na europski novac, kombinira.
U natječaju Kompetentnost, projekti su se sufinancirali u visini od 35 do 45 posto. Iznosi projekata koje se u sklopu ovog natječaja moglo sufinancirati kretali su se od 300 tisuća do 30 milijuna kuna. Dakle, tih 45 posto moglo je biti i 30 milijuna kuna. Međutim, tu se stvorio jedan problem. Za mikro, male i srednje poduzetnike taj prag bio je previsok, odnosno, oni nisu imali toliko skupe projekte. Stoga su u Ministarstvu odlučili izraditi natječaj prema kojemu projekti poduzetnika ne moraju biti toliko ambiciozni i iznositi nekoliko milijuna kuna, već mogu biti, za domaće prilike realniji, nekoliko desetaka tisuća kuna. Tako se rodio E-impuls.
– Mikropoduzetnici sufinanciraju svoje projekte u ovome natječaju u visini od 85 posto, a mali do 65 posto. To su iznosi od 30 tisuća kuna do 300 tisuća kuna – ističe Mandac.
Do sada se na taj natječaj prijavilo stotinjak poduzetnika, a prijave se još prikupljaju. Svi oni koji su se prijavili, ovisno o djelatnosti, mogu se javiti i na natječaje nekih drugih ministarstava. Tako se Ivana Holjevac, vlasnica hostela, osim za E-impuls, za izgradnju bazena javila i na natječaje koje je raspisalo Ministarstvo turizma. Osim usmeno, u razgovoru s konzultantima informacije o tome gdje se prijaviti pronašla je na internetskim stranicama Ministarstava.
– Pozorno pratimo sve natječaje. Prijavili smo se na onaj Ministarstva turizma, za ‘razvoj konkurentnosti’. Naš je projekt bio ‘težak’ 300 tisuća kuna, a mi smo uspjeli ishoditi 50 tisuća. To nam je potrebno kako bismo obnovili kupaonice za naše goste – kaže Ivana.
Plaće plaća EU
U HAMAG-u se dobiva informacija koji je najpovoljniji kredit za vaš projekt. Njegovim je zaposlenicima, osim praćenja provedbe projekta, posao da kamate budu 0,5 posto. Osim kredita, čak je i plaću zaposlenika moguće sufinancirati. Za naukovanje mladih obrtnika Ministarstvo poduzetništva osiguralo je 23 milijuna kuna. Dodajmo tomu i da je HAMAG za zapošljavanje novih djelatnika, jer im se, kažu, opseg posla povećao, za plaće zaposlenika također pronašao novac u EU. Moguće je, dakle, pokriti čak i plaću radnika novcem iz EU, a onda i državnim poticajima za zapošljavanje, ovisno koju kategoriju ljudi zapošljavate. To do izražaja dolazi pogotovo kod onih koji se koriste potporama HZZ-a za samozapošljavanje.
– Na temelju tih sredstava nastao je obrt Ziher, čiji je vlasnik vodoinstalater proveo tri mjeseca kao nezaposlena osoba da bi stekao sredstva za samozapošljavanje, napravio obrt, pokrenuo posao, pa čak i zaposlio svojeg sina – prisjeća se još jednog primjera kombiniranja Ana Mandac.