Do prije samo tri godine teško je netko mogao povjerovati da će srednja Dalmacija postati jedna od najpoželjnijih europskih biciklističkih destinacija. Splitsko-dalmatinska županija nije imala niti jedan kilometar označenih biciklističkih staza, nije bilo infrastrukture, educiranih bike vodiča i smještaja za bicikliste. No zahvaljujući ambiciji županijske turističke zajednice i Biciklističkog saveza Dalmacije te suradnji s lokalnim turističkim zajednicama i lokalnom upravom, u rekordnom vremenu realizirano je 77 staza ukupne duljine 2700 kilometara. Biciklističke staze ucrtane su na četiri biciklističke karte i na centralnu cikloturističku web stranicu Splitsko-dalmatinske županije na četiri jezika.
Ministarstvo turizma sufinancira plaže, centre za posjetitelje i cikloturizam
- Sve je započelo izradom Strategije razvoja cikloturizma i Pravilnikom o razvoju cikloturizma i označavanju staza u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U to vrijeme cilj nam je bio dostići Istru u cikloturizmu, što smo danas - nakon nepune tri godine - i ostvarili. No oni su do tog stupnja došli za 15 godina uz nekoliko zaposlenih i agenciju koja se bavi cikloturizmom, a mi smo to napravili u pet puta kraćem roku, uz volontere i jako mala sredstva, ističe Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.
Najprije se krenulo u realizaciju biciklističkih staza u Dalmatinskoj zagori koja na području Sinja, Trilja, Vrlike, Dugopolja i Klisa ukupno ima 30 biciklističkih staza duljine 800 kilometara. Slijedila je Makarska rivijera koja ima šest biciklističkih staza duljine 250 kilometara. Potom je 13 biciklističkih staza duljine 450 kilometara dobio Hvar, pa Brač - koji je s 25 staza duljine 1050 kilometara otok s najvećim brojem i duljinom biciklističkih staza u Hrvatskoj, a među vodećima je i u svijetu. I na području Vrgorca u Dalmatinskoj zagori već su označene tri staze duljine 150 kilometara, a projekt se širi i na područje Imotskog.
Cikloturisti ne pitaju za cijenu
Danas na područje srednje Dalmacije dolaze biciklisti na pripreme prije sezone utrka, potom dolaze klubovi na utrke, ali i rekreativci koji voze označenim stazama ili trasama utrka te turisti koji za vrijeme odmora biciklom obilaze destinaciju.
- Ciloturisti su visokoškolovani i visokoplatežni hedonisti koji ne pitaju za cijenu „gušta“. Njihova sezona traje cijelu godinu, a najmanje ih je od 1. srpnja do 15. kolovoza, što nam odgovara, jer su u to vrijeme ionako svi turistički kapaciteti u Dalmaciji popunjeni, kaže Stella.
Iznimno je ponosan i na mobilnu aplikaciju koja radi s QR kodovima, što je – kaže – svjetska premijera u cikloturizmu, ali i na 26 školovanih i certificiranih bike vodiča koji nemaju dana predaha sve do kraja listopada.
- Krenuli smo i s certificiranjem bike hotela, bike&bed smještaja, bike friendly smještaja i bike agencija. Veliki napredak ostvarili smo i u broju profesionalnih i rekreativnih biciklističkih utrka pa tako sada imamo dvije svjetske, pet nacionalnih i dvadesetak rekreativnih utrka. Od cikloturizma naša županija sljedeće godine očekuje zaradu od 5 milijuna eura, a 2018. planirana je zarada veća od 10 milijuna eura.
S ulaganjima u cikloturizam se nastavlja. Do početka 2017. srednja Dalmacija dobit će 50 novih staza ukupne duljine oko tri i pol tisuće kilometara na području Imotskog, Splitske rivijere i na otocima Visu i Šolti, te novih pet biciklističkih karata, a do kraja iduće godine završetkom Splitske rivijere zapad dobit će još tisuću kilometara staza.
Autor: Alma Radoš, Lollipop komunikacije