Bivši direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller, ponudio je logično objašnjenje zbog čega je, priznaje, ušao u financiranje projekata energetske obnove kuća i stambenih objekata u iznosu od 750 milijuna kuna, a koje je v.d. ravnatelj, Majdandžić danas ocijenio obavezama koje Fond ne može do kraja ispoštovati, a da se ne zaduži za 100 milijuna kuna.
Pojasnio je kako je tih 750 milijuna kuna obaveza, koje su građani i pravne osobe potpisali sa zapravo državom, imalo pokriće u jednom drugom izvoru zarade, a koju je Fond ostvario na tržištu emisijskih jedinica. Pojasnio je kako je za vrijeme njegovog upravljanja Fond uspješno uprihodovao 650 milijuna kuna trgujući emisijskim jedinicama, poput razine CO2 i slično.
- Zašto smo ušli u tih 750 milijuna kuna? Imali smo prihode iz emisijskih jedinica za 2013-tu, 2014-tu godinu, što Ministarstvo nije iskoristilo, ali mi jesmo. Sada se, zbog cijena nafte, situacija na tom tržištu promijenila i vjerujem kako Fond ove godine neće uspjeti prihodovati koliko smo mi uspjeli, te godine - kaže nekadašnji direktor Fonda.
Osim toga, upozorio je kako je izostala provedba Uredbe za odlaganje otpada, koju Ministarstvo zaštite okoliša nije donjelo, a zbog čega je Fond ostao zakinut za 200 milijuna kuna.
- A ušlo je u plan. Gledajte, da nešto nije valjalo u načinu poslovanja Fonda, zar bi ova Vlada, Vlada Tihomira Oreškovića, sada tehnička Vlada, jednoglasno prihvatila izvještaj o radu Fonda, u ožujku? Osim toga, na Upravnom odboru Fonda predviđen je nastavak svih tih aktivnosti, a Financijski plan Fonda za 2016-tu godinu prihvatio je, osim Vlade i Sabor - kaže Müller.
Napomenuo je i kako Fond ima određene probleme sa naplatom naknada za ambalažni otpad. Istaknuo je kako Fond nema svoje inspektore, a obveznika plaćanja ima preko 35 tisuća, te kako se zbog neredovitog plaćanja gubi između 200 do 300 milijuna kuna. Što se tiče pojedinih odluka Vlade, dodao je kako je ta ista Vlada, Vlada Zorana Milanovića, svojevremeno odobrila i 160 milijuna kuna za energetsku obnovu javnih objekata i kako je takvih odluka bilo još. Istaknuo je kako je sve što je rađeno, rađeno sukladno 3. nacionalnom akcijskom planu, ali se sa svojim nasljednikom Majdandžićem složio u jednom.
- Da, točno je da Fond nije bankomat, ali prihode treba ganjati, otići u Bruixselles, potpisati ugovor, a ne čekati da netko drugi donese odluku- suprotstavlja se Müller. Kada su u pitanju ova dvojica direktora, očito je riječ o različitim procjenama, jer Müller, za razliku od Majdandžića, spominje i spekulativni aspekt poslovanja, budući se svi ugovori odnose najmanje na trogodišnje, dvogodišnje razdoblje. Müller je uvjeren kako Fond nije u problemu te kako se sve može pokriti iz ostalih prihoda Fonda. Ističe i kako Fond tek ove godine, zapravo, kreće u lov na EU fondove. Međutim, nije moguće izbjeći činjenicu da Fond, danas, u ovom trenutku, nije likvidan i ne može isplaćivati novac koji duguje građanima. Pa ipak, rasvjetljuje stvar:
- Problem je što smo mi taj novac dali građanima, a ne nekim interesnim skupinama - zaključuje Müller, ocjenivši Majdandžićev istup predizbornim i dodajući kako Fond tek ove godine kreće u povlačenje 100 milijuna eura za energetsku obnovu, što je, uostalom, u konzistenciji i sa Majdandžićevim iskazom pred medijima.