Iako učenje internetom u Hrvatskoj do sada nije uzelo velikog maha, pojavljuje se sve više programa e-učenja koji omogućuju stjecanje znanja s pomoću informacijsko-komunikacijske tehnologije
Taj način obrazovanja najčešće pružaju razna informatička učilišta, škole stranih jezika, poslovne škole ili određene obrazovne ustanove koje mogu naplaćivati svoje usluge, nakon čega polaznik dobiva certifikat. S pomoću računala danas nije više teško prezentirati tekst, zvučni materijal, statički ili dinamički vizualni materijal, koji pak može biti snimljen ili prethodno kreiran na računalu. e-learning postaje jedan od oblika obrazovanja na daljinu i smatra se rješenjem modernog doba.
Internet je riješio probleme komunikacije između ustanove i polaznika i distribucije materijala na mnogo komforniji način nego bilo koja prije poznata tehnologija. Ovo je posebno važno jer živimo u vrijeme kad mnogi odrasli, zaposleni ljudi imaju potrebu za različitim vrstama obrazovanja koje će im pomoći da mogu obavljati svoj posao ili da u njemu mogu napredovati. Zbog svojih obiteljskih i poslovnih obveza oni više ne mogu u školske klupe na uobičajen način te predstavljaju sve veću populaciju 'netipičnih' polaznika, čije se potrebe za obrazovanjem mogu idealno riješiti s pomoću online programa – objašnjava Jasna Tingle, stručnjakinja za e-learning u Hrvatskoj.
Tingle spominje i da danas gotovo sve obrazovne ustanove u Hrvatskoj imaju kanale za online komunikaciju s polaznicima, prijave na obrazovne programe i druge administrativne procedure obavljaju se online, učenici i nastavnici na društvenim mrežama otvaraju grupe u kojima surađuju i kad nisu u školi, a stalno raste i broj korisnika sustava Moodle.
– Riječ je o sustavu za upravljanje učenjem koji je već petnaestak godina instaliran na nekoliko institucionalnih i međuinstitucionalnih poslužitelja u Hrvatskoj i u kojemu je više tisuća nastavnika otvorilo svoje tečajeve i kolegije te u njima provodi neke oblike e-učenja sa svojim učenicima i studentima. U posljednje četiri godine dvije su hrvatske visokoškolske ustanove počele izvoditi akreditirane visokoškolske programe online (od kojih su dva programa iz područja ekonomije), a važno je napomenuti da raste i broj digitalnih obrazovnih sadržaja na hrvatskom jeziku i prilagođenih nacionalnom kurikulumu – istaknula je Tingle.
Razvijanje online kolegija
Jedna od institucija koje upotrebljavaju Moodle jest Zagrebačka škola ekonomije i managementa. U ZŠEM-u je najčešći klasični oblik obrazovanja, uz intenzivnu sustavnu uporabu e-learninga. Obveza je svih profesora razviti online kolegij na jedinstvenom LMS sustavu (Learning Management System) te ga stalno razvijati i redovito biti u kontaktu sa studentima.
–Na e-learning sustavu studenti mogu naći predavanja, vježbe, 'case-ove', različite zadatke, projekte, online testove, diskusije, virtualnu oglasnu ploču itd. Posljednjih je godina sastavni dio e-learning sustava gemifikacija, koja motivira studente da uče igrajući se i zabavljajući. Osim asinkronog oblika e-learninga, u nastavi se redovito provodi i sinkroni oblik. Tako naši studenti imaju priliku putem videokonferencije sudjelovati na predavanjima stručnjaka iz cijelog svijeta – istaknula je Karmela Aleksić-Maslać, prodekanica za studente na ZŠEM-u. Dodala je da danas u svijetu postoji velik broj kvalitetnih online programa te da i u Hrvatskoj raste interes za online obrazovanje.
Zašto ide sporije
Jedna od novijih 'digitalnih učionica' koje su se pojavile na našim prostorima škola je za digitalni marketing, Digital Marketing Institute, koja izdaje certifikat za zvanje profesionalca u digitalnom marketingu, a u kreiranju tog programa sudjeluju globalni igrači poput Facebooka, Twittera, Linkedina, Googlea, Microsofta i ostalih lidera u toj industriji. Glavna direktorica i osnivačica ovog programa Ana Mirković istaknula je da je riječ o najbolje ocijenjenom programu iz digitalnog marketinga čiji je certifikat priznat svugdje u svijetu.
Uspoređujući trendove u e-learningu na Zapadu i u našoj regiji, Mirković je istaknula da regija kasni te da još ne postoji spremnost sustavnog ulaganja u digitalizaciju klasičnih programa edukacije.
– Ima mnogo pokušaja, različite institucije i organizacije upotrebljavaju e-learning platforme, ali nije dovoljno samo biti prisutan na internetu. Nekoliko sveučilišta i privatnih edukacijskih centara raspolaže adekvatnom infrastrukturom za e-learning, a ostali još uče poslovati u tom segmentu. Osim nedostatka iskustva, problem je i nedostatak kvalitetnih sustava za upravljanje učenjem (LMS – Learning Management System) koji su, prije svega cijenom, prilagođeni većim tržištima i drugim govornim područjima – objašnjava Mirković.
Danas platforme za učenje na daljinu omogućavaju pristup različitim sadržajima svima koji su za njih zainteresirani, daju mogućnost interakcije tijekom predavanja, postavljanja pitanja i razjašnjavanja nejasnoća nakon odslušanog sata, kao i polaganje ispita za certifikate.