Budući da temeljni kapital mora zadovoljiti pravila zaokruženih iznosa, dionička društva dužna su uskladiti temeljni kapital i nominalnu vrijednost dionica s pravilima koja će definirati Zakon o trgovačkim društvima i registracijskom sudu podnijeti zahtjev za upis promjene. Zahtjev se najranije može podnijeti 1. siječnja 2023., a najkasnije godinu dana od toga datuma
Trgovačka društva organizirana kao društva kapitala: dionička društva, društva s ograničenom odgovornošću i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću, obvezna su na dan 1. siječnja 2023. godine u svojim poslovnim knjigama iskazati temeljni kapital u eurima. Prema Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u RH, sve se pozicije u financijskom knjigovodstvu poduzetnika koje su na dan 31. prosinca 2022. iskazane u kunama 1. siječnja 2023. iskazuju u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i uz propisana pravila zaokruživanja na dvije decimale.
Obveza preračunavanja odnosi se i na temeljni kapital trgovačkih društava. Osim obveza koje proizlaze iz Zakona o uvođenju eura, trgovačka društva morat će ispuniti i obveze propisane Zakonom o trgovačkim društvima. Izmjene Zakona o trgovačkim društvima su u postupku, stupanje na snagu predviđeno je za 1. siječnja 2023. godine, ali se već sada mogu obavljati pripremne radnje za usklađivanje temeljnoga kapitala.
Na koliko se zaokružuje
Dionička društva obvezna su preračunati u eure postojeći kunski iznos i temeljnoga kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice. S obzirom na to da temeljni kapital mora zadovoljiti pravila zaokruženih iznosa, dionička društva dužna su uskladiti temeljni kapital i nominalnu vrijednost dionica s pravilima koje će definirati Zakon o trgovačkim društvima i registracijskom sudu podnijeti zahtjev za upis promjene. Zahtjev se najranije može podnijeti na dan 1. siječnja 2023., a najkasnije godinu dana od toga datuma. Prema prijedlogu, najniži iznos temeljnoga kapitala dioničkog društva umjesto sadašnjih 200.000 kuna iznosit će 25.000 eura, a najmanji nominalni iznos dionice, koji je sada 10 kuna, iznosit će jedan euro.
Društva s ograničenom odgovornošću i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću postupit će na isti način pri preračunavanju sadašnjega temeljnoga kapitala u eure. Prema prijedlogu, najniži iznos temeljnoga kapitala društva ograničenom odgovornošću će umjesto sadašnjih 20.000 kuna iznositi 2500 eura. Nominalni iznos svakog poslovnog udjela umjesto sadašnjih 200 kuna neće moći biti manji od 10 eura, s tim da zbroj svih poslovnih udjela odgovara iznosu temeljnoga kapitala. Najniži iznos temeljnoga kapitala jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću će umjesto sadašnjih 10 kuna iznositi jedan euro, koliko će iznositi i najniži nominalni iznos jednoga poslovnog udjela u tome društvu.
Pri tome će društva s ograničenom odgovornošću i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću imati dulji rok za podnošenje zahtjeva za upis promjena vezanih uz usklađenje temeljnoga kapitala. Njima će se za podnošenje zahtjeva registracijskom sudu odrediti rok od tri godine.
Prema matematičkim pravilima
Zbog propisanih matematičkih pravila zaokruživanja pri pretvaranju kuna u eure, zbroj dijelova temeljnoga kapitala preračunatih u eure (zbroj dionica, zbroj poslovnih udjela) vjerojatno će se razlikovati od iznosa koji se dobije preračunavanjem ukupnoga temeljnoga kapitala u eure prema istim matematičkim pravilima. Što je više analitičkih dijelova koji čine temeljni kapital, to su razlike između zbroja pojedinačno preračunatih iznosa i ukupnog temeljnoga kapitala preračunatog prema istim pravilima veće.
Nakon provedenog preračunavanja iznosa zatečenih na dan 1. siječnja 2023. trebat će u propisanim rokovima uskladiti te iznose s propisanim minimalnim iznosima temeljnoga kapitala i njegovih dijelova, prema propisima o trgovačkim društvima. Pri usklađivanju s iznosima koji su zaokruženi u eurima, trgovačka društva će kao posljedicu imati smanjenje ili povećanje ukupne svote temeljnoga kapitala.
Stroge kazne
Ako se kao rezultat usklađivanja s novim propisima dogodi smanjenje temeljnoga kapitala, ta se razlika evidentira u kapitalne rezerve društva. Kapitalnim rezervama može se koristiti za pokriće gubitka. Iznos za koji će biti smanjen temeljni kapital neće se smjeti isplatiti dioničarima odnosno članovima društva. Ako usklađenje temeljnoga kapitala s novim propisima rezultira povećanjem temeljnoga kapitala, za tu će se namjenu moći iskoristiti zakonske, kapitalne i statutarne rezerve, ali i zadržana dobit društva.
Ako se temeljni kapital povećava iz zadržane dobiti, dioničari i članovi društava s ograničenom odgovornošću imaju pravo na svotama neto dobiti kojom se koriste za povećanje temeljnoga kapitala koristiti oslobođenje od obveze poreza na dohodak. U društvima koja nemaju ni rezervi ni dobiti temeljni kapital povećat će se uplatom članova društva.
Registracijski sudovi će upis promjena temeljnoga kapitala koje nastaju kao rezultat usklađivanja s novom regulativom provoditi bez plaćanja sudske pristojbe. Propuštanje propisanih rokova – godinu dana za dionička društva i tri godine za društva s ograničenom odgovornošću, imat će neugodne posljedice za poduzetnike. Ako u propisanom roku registracijskom sudu ne podnesu zahtjev za upis promjene temeljnoga kapitala, smatra se da je prvog dana nakon preteka tih rokova nastupio razlog za prestanak društva i sud će prema službenoj dužnosti brisati društvo iz trgovačkog registra.