EU fokus na zelenu industriju – klimatski ciljevi bez kompromisa

piše: Sabina Škrtić Sahem Consulting

Potkraj veljače Europska komisija objavila je strateški dokument The Industrial Clean Deal (ICD). Industrijski igrači i ukupna gospodarska scena EU-a s nestrpljenjem su očekivali taj najavljeni dokument te su glasno zazivali makar djelomično napuštanje rigidne zelene agende. Trenutačna geopolitička preslagivanja naglasila su ranjivost EU-a u opskrbi energentima i strateškim sirovinama, što je očito bio glavni razlog da EU ipak inzistira na dekarbonizaciji, kružnom gospodarstvu, zelenom vodiku i obnovljivim izvorima energije.

Poremećaji na globalnom financijskom tržištu 2008. i 2012. te izbijanje pandemije COVID-19 osvijetlili su ranjivost europskoga industrijskog sektora pa se od 2014. zaziva industrijska renesansa. U tom zazivanju industrija EU-a stenje pod sve većim nametima koji proizlaze upravo iz provedbe mjera temeljenih na Green Dealu.

ICD donekle prepoznaje te probleme s kojima se industrijski sektor susreće, ali fokus tog dokumenta je na inzistiranju na tranziciji industrije EU-a u kontekstu kružnoga gospodarstva, inovativnih zelenih rješenja i samodostatnosti uz ublažavanje administrativnih tereta i olakšavanje pristupa financiranju. ICD treba gledati kao dekret o europskim vrijednostima i dokaz da EU može istodobno jačati konkurentnost bez kompromitacije visokih klimatskih ciljeva.

Plan za priuštivu energiju

Naglasak je na smanjivanju potražnje i diverzifikaciji u opskrbi plinom uz povećanje transparentnosti dobavnih ugovora, elektrifikaciji iz zelenih izvora uz inzistiranje na energetskoj učinkovitosti i ubrzavanju investicija u zelenu energiju te razvoju nužne elektroinfrastrukture.

Komisija je lansirala pokusni program u suradnji s Europskom razvojnom bankom (EIB) težak 500 milijardi eura kao podršku malom i srednjem poduzetništvu pri sklapanju dugoročnih ugovora o kupnji električne energije (PPA). EIB će osiguravati garancije malim i srednjim tvrtkama te energetski intenzivnim djelatnostima za dugoročne ugovore o opskrbi električnom energijom. Dodatno će izdvojiti 1,5 milijardi eura za potporu proizvođačima komponenti za elektroenergetske sustave i infrastrukturu u okviru programa ‘Grids Manufacturing Package‘. 

EU u sklopu ICD-a nastavlja inzistirati na smanjivanju rokova za izdavanje dozvola za infrastrukturne projekte gradnje elektroenergetskih prijenosnih sustava, sustava za skladištenje energije i projekte proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. U planu je i radna skupina za tržište plina čiji je glavni zadatak analizirati trenutačne tržišne prakse u EU-u i poduzeti sve potrebne radnje za optimalno tržišno funkcioniranje i prevenciju loših komercijalnih praksi koje narušavaju tržišne cijene.

Zelene premije i olakšice

Na dnevnom je redu i redefiniranje kriterija javne nabave. Uvođenje kriterija poput čistog, održivog, kružnog, kibernetički sigurnog, osim same cijene, može stvoriti prostor i novo tržište za transformiranu industriju koja ne može konkurirati isključivo na temelju cjenovnoga kriterija. Da bi potaknuo uvođenje kriterija održivosti i u procese nabave u realnom sektoru, EU planira promjene u zakonodavstvu koje regulira proizvodnju niskougljičnog čelika, OIE, održive baterije i graditeljstvo. Uvodi se sustav označavanja proizvoda koji su proizvedeni u kružnom gospodarstvu, uz korištenje zelene energije i poštovanje svih standarda održivosti, kako bi takvi proizvođači mogli iskoristiti poticaje kao različite oblike zelenih premija i na taj način ostvarili povrat svojih ulaganja u dekarbonizaciju. Države članice potaknut će se na uvođenje fiskalnih mjera i poreznih olakšica za industrijsku transformaciju. Vodik je u centru tih nastojanja te EU nastavlja i ICD-om jačati ulaganja u zeleni vodik uklanjanjem nesigurnosti za potencijalne investitore.   

Golema ulaganja

ICD naglašava važnost motiviranja realnog sektora i privlačenja privatnoga kapitala u dekarbonizaciju industrije, istraživanje i razvoj, inovacije i razvoj kružnoga gospodarstva. Prema procjenama, ulaganje u te segmente te u energetski sektor povećava se za oko 480 milijardi eura. Cilj je osigurati sigurnost za ulagače i na taj način mobilizirati raspoloživi kapital. Višegodišnji financijski okvir trebao bi ponuditi podršku putem Competitiveness Funda za održiva ulaganja i pojednostavnjenje procedura za pristup EU sredstvima. Jačanje EU financiranja, olakšavanje privatnih investicija i poboljšanje državnih potpora u realizaciji ciljeva ICD-a alati su kojima EU raspolaže u realizaciji toga ambicioznog plana. Industrial Decarbonisation Bank (IDB) trebao bi odigrati ključnu ulogu s okvirnim iznosom od 100 milijardi eura kojim bi poticao investicije u inovacije i tehnološka rješenja za kružno gospodarstvo, održivost i punu dekarbonizaciju. 

Ove godine EU planira pokusni projekt vrijedan milijardu eura za aukciju projekata za dekarbonizaciju industrijskih procesa. Iz Inovacijskog fonda stiže šest milijardi eura za zelene tehnologije, proizvodnju baterija, banku za vodik i industrijsku dekarbonizaciju. Od 2026. do 2027. planira se natječaj ‘Horizon Europe‘ vrijedan 600 milijuna eura, za projekte koji su rezultat istraživanja i razvoja. Takvim ulaganjem žele se pripremiti konkretni projekti za širu komercijalizaciju.

Jednostavnije do novca

Privatne investicije u modernizaciju industrijskih procesa, proizvodnju i primjenu čistih tehnologija, financiranje energetske infrastrukture te čista rješenja u području mobilnosti, kao i smanjivanje otpada i recikliranje EU namjerava potaknuti različitim oblicima garancija i financiranja i za to je raspoloživo 50-ak milijardi eura. Državne potpore bit će redefinirane tako da se potaknu privatna ulaganja u realizaciju ciljeva ICD-a, imat će jednostavnija pravila dodjele i višegodišnje okvire.

Jednostavnija i fleksibilnija pravila državnih potpora trebaju ojačati industriju EU-a, posebno kada je izložena nepoštenim konkurentskim praksama. Cilj su jednostavni modeli potpora za svaku tehnologiju, a sve kako bi se izbjegla dugotrajnost procjene i ubrzala dodjela i realizacija investicija. EU će revidirati pravila garancijskih okvira i GBER-a kako bi smanjila nepotrebne administrativne prepreke i omogućila svim članicama da kroz svoje nacionalne proračune maksimalno ubrzaju industrijsku tranziciju.

Ključ je kružna ekonomija

EU mora jačati samodostatnost industrije i smanjiti izloženost riziku opskrbe energijom i ključnim sirovinama. Cilj je kružne ekonomije osigurati dostupnost recikliranih, ponovno korištenih materijala i zadržati sirovine i materijale što dulje u proizvodnom ciklusu, što u konačnici smanjuje i cijenu.

Trenutačna je vrijednost tržišta kružnoga gospodarstva oko 31 milijardu eura, a cilj je do 2030. dostići 100 milijardi eura vrijednosti s oko 500 tisuća novih radnih mjesta. U 2026. očekuje se prihvaćanje Critical Raw Materials Acta koji će regulirati i olakšati recikliranje i ponovno korištenje te kretanje takvih materijala i sirovina na jedinstvenom tržištu Unije. Glavna je ideja da taj sektor jača i da se recikliranje i obrada zadrže na tržištu EU-a. Sve mjere i uređenje tržišta reciklata uredit će Circular Economy Act, s naglaskom na industriju umjetnih gnojiva, gdje se vidi prostor za proizvodnju niskougljičnoga umjetnoga gnojiva i umjetnih gnojiva od recikliranih sastavnica.

Međunarodna partnerstva

Otpornost i sigurnost održive opskrbe strateškim sirovinama nije moguće izgraditi isključivo mjerama kružnoga gospodarstva i energetskom učinkovitosti, stoga su strateška partnerstva na međunarodnom globalnom tržištu alat za provedbu plana industrijske tranzicije. Cilj je pristup tržištima trećih zemalja na osnovi otvorenih odnosa i jasnih trgovinskih pravila.

EU industrija mora uzeti svoj udio na globalnom tržištu čistih tehnologija vrijednom oko dva trilijuna dolara. Stoga EU nastavlja agilno širiti mrežu sporazuma o slobodnoj trgovini, a planiraju se i ugovori o suradnji i investiranju u čiste tehnologije (Clean Trade and Investment Partnerships, CTIPs).

Nastavlja se i jačanje mjera CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) kako bi se obeshrabrio uvoz ugljično intenzivnih proizvoda i uveo balans u konkurentnosti industrije EU-a u odnosu na uvoz iz trećih zemalja. Cilj je i razvoj administrativnih okvira sa svim zemljama članicama tako da se usklade pravila za privlačenje investicija, i to posebno onih koje pridonose ciljevima Clean Industrial Deala.

Vještine, znanje, socijalna pravednost

Ljudski kapital ipak je u središtu industrijske tranzicija. EU se suočava s demografskim izazovom koji uzima danak u nesukladnosti između potreba gospodarstva i ponude na tržištu rada. Ipak, ICD nije samo strateški dokument o industrijskom sektoru nego još jedan dokaz da je EU odlučan sačuvati europski način života. Namjera je ujednačiti znanja i vještine te jedinstvenim pravilima omogućiti učinkovito kretanje radne snage i znanja unutar jedinstvenog europskog tržišta. Naglasak će biti na cjeloživotnom učenju i dostupnosti edukacija i razvojnih programa za zaposlenike. S pomoću Erasmusa i drugih oblika suradnje akademskih institucija s gospodarstvom planira se preusmjeriti 90 milijuna eura u jačanje edukacijskih i razvojnih programa, privlačenje talenata iz trećih zemalja te formiranje budućeg bazena talenata u EU-u.

Industrija mora ostati atraktivan sektor sa zanimljivim i poticajnim radnim mjestima, s poštenim uvjetima rada, visokim standardima zdravstvene i socijalne zaštite te dostupnosti programa prekvalifikacija kako bi se provela i tranzicija radnika u smjeru u kojem se razvija industrija EU. Nove tehnologije, električna vozila i drugi proizvodi moraju biti dostupni stanovnicima EU-a, a to bi omogućile smjernice za sve države članice za primjenu socijalnog leasinga za dostupnost električnih vozila, dizalica topline i drugih zelenih tehnoloških rješenja.

Industrijski akcijski plan za autoindustriju bit će prihvaćen u ožujku. U istom razdoblju prihvatit će se i akcijski plan za metaloprerađivačku industriju, uključujući proizvodnju čelika, a do kraja godine očekuju se akcijski planovi za kemijsku industriju i za održivi transport. 

Neki od poticajnih financijskih instrumenata: Mnoge prilike za velike, srednje i male tvrtke

– EIB će osiguravati jamstva malim i srednjim tvrtkama te energetski intenzivnim djelatnostima za dugoročne ugovore o opskrbi električnom energijom. Dodatno će izdvojiti 1,5 milijardi za potporu proizvođačima komponenti za elektroenergetske sustave i infrastrukturu u sklopu programa ‘Grids Manufacturing Package‘.

– Višegodišnji financijski okvir trebao bi ponuditi potporu putem Competitiveness Funda za održiva ulaganja i pojednostavnjenje procedura za pristup sredstvima EU-a.

–​ Industrial Decarbonisation Bank (IDB) trebao bi odigrati ključnu ulogu s okvirnim iznosom od 100 milijardi eura kojim bi poticale investicije u inovacije i tehnološka rješenja za kružno gospodarstvo, održivost i punu dekarbonizaciju

– Ove godine EU planira pokusni projekt vrijedan milijardu eura za aukciju projekata za dekarbonizaciju industrijskih procesa. Iz Inovacijskog fonda stiže šest milijardi eura za zelene tehnologije, proizvodnju baterija, banku za vodik i industrijsku dekarbonizaciju

– Od 2026. do 2027. planira se natječaj Horizon Europe vrijedan 600 milijuna eura, za projekte koji su rezultat istraživanja i razvoja

Mjere za razvoj tržišta: Kako potaknuti interes investitora

– razvojem vodećih tržišta za zelena tehnološka rješenja i proizvode EU-a

– primjenom strategije za upravljanje ugljikom iz industrijske proizvodnje tako da se revidira ETS direktiva radi jačanja tehnologija hvatanja ugljika i poticanja njegove šire uporabe

– potporom razvoju i primjeni malih modularnih reaktora (SMR)