Kako dokazati da je usklađeno glasanje skupine dioničara dogovor?

Piše: Stjepan Lović, odvjetnik

Zakon o trgovačkim društvima (ZTD) doživio je i petu izmjenu i dopunu u posljednje tri godine. Zadnja izmjena i dopuna stupila je na snagu 5. prosinca 2024. radi provedbe u pravni sustav Direktive (EU-a) 2022/2381 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama. Ali kao i svaki put zakonodavac je to iskoristio i za uvođenje novih odredbi u Zakon. Pa je tako dodan članak 293.a kojim su uvedene novosti u vezi sa sporazumom dioničara u društvima čijim se dionicama trguje na uređenom tržištu.

Što je sadržaj sporazuma

Iako u hrvatskom zakonodavstvu ugovor među dioničarima nije reguliran kao poseban ugovor, ZTD propisuje da je to sporazum koji ima svrhu učvršćenja dioničarske strukture i/ili ostvarenja postojanog upravljanja u društvu. Takvim sporazumima smatraju se sporazumi o vezanju glasova iz dionica koje pripadaju dioničaru ili društvu koje je o njemu ovisno, ili iz dionica koje netko drži za račun dioničara ili društva koje je o njemu ovisno; sporazumi o ograničenjima slobode raspolaganja dionicama koje pripadaju dioničaru, društvu koje je o njemu ovisno, ili dionicama koje netko drži za račun dioničara ili društva koje je o njemu ovisno; sporazumi o tome da će dioničari zajednički, posredno ili neposredno, ostvarivati prevladavajući utjecaj u društvu, ili sporazum na temelju kojega dioničari mogu tako ostvariti prevladavajući utjecaj u društvu. Pojednostavnjeno, riječ je o sporazumu između dva ili više dioničara kojim je uređen način korištenja prava iz dionica koja pripadaju svakom dioničaru, a koja se odnose npr. na način glasanja na skupštini, predlaganja dnevnog reda, predlaganja i glasanja za članove nadzornog odbora, uporabe dobiti i sva druga pitanja na koja dioničari sudjelovanjem i glasanjem na skupštini mogu utjecati.

Može biti i usmeni

ZTD obvezuje dioničare da o sklapanju takvog sporazuma bez odgađanja pisano obavijeste društvo, navodeći koja je temeljna svrha toga sporazuma i kako se sporazumom ostvaruje. Bez odgađanja bi značilo u jako kratkom roku od njegova sklapanja, a obavijest se šalje upravi društva. Po zaprimanju te obavijesti, društvo je dužno registarskom sudu podnijeti prijavu za upis podatka da je takav sporazum sklopljen, tko su njegove ugovorne strane, koja je temeljna svrha sklopljenog sporazuma i kako se ona ostvaruje. Dioničari su dužni obavijestiti društvo i o prestanku ili izmjeni sporazuma, u kojem slučaju je društvo dužno registarskom sudu podnijeti prijavu za upis podatka o tome da je on prestao ili da je izmijenjen.

Ako bi dioničari postupili protivno toj zakonskoj obvezi, njihova prava iz dionica miruju sve dok o sporazumu ne obavijeste društvo. S obzirom na to da je propisano da se sporazum dioničara ne prilaže prijavi registarskom sudu, naglasak je na njegovoj pisanoj formi. Ali takvi su sporazumi po svojoj prirodi ortački sporazumi i za njihovu valjanost nije propisana obvezna pisana forma. Zbog toga mogu nastati mnoge dvojbe na koje će teorija i praksa morati brzo dati odgovor.

Zabrana glasanja?

Naime, dioničari sve obveze koje bi bile predmet pisanog ugovora mogu među sobom dogovoriti ili u usmenom obliku ili se takav sporazum može sklopiti i konkludentno. Najbolji primjer za to redovito je usklađeno djelovanje dioničara na skupštini društva kada glasuju za međusobne prijedloge. Je li to dovoljan dokaz o postojanju sporazuma dioničara? Ako bi se dao potvrdan odgovor na to pitanje, onda dioničari ne bi imali pravo sudjelovanja i glasanja na skupštini sve dok o svojem usklađenom djelovanju ne bi obavijestili društvo.

Ako bi se zbog toga dioničarima uskratilo pravo glasa na skupštini, oni bi bili ovlašteni pobijati odluke donesene na glavnoj skupštini. U tom bi slučaju društvo bilo dužno dokazati postojanje sporazuma među njima, a što bi bilo dugotrajno i neizvjesno. Postavlja se i pitanje može li se takvo usklađeno djelovanje dioničara smatrati i obaviješću prema društvu. Bi li društvo u tome slučaju bilo dužno o tome obavijestiti registarski sud i kakav bi bio sadržaj te obavijesti/prijave? Samo ta pitanja upućuju na pravnu nesigurnost u vezi s pravima dioničara, ali i samoga društva, jer bi društvo moglo pretrpjeti i štetu nastalu vođenjem postupka za pobijanje odluke skupštine. Ali i na mogućnost zloporabe te odredbe na štetu prava dioničara.

Iako se ta pravila u vezi sa sporazumom dioničara ne primjenjuju na sporazume koji se odnose na dionice na koje ne otpada više od dvadesetog dijela temeljnoga kapitala društva (članak 293.a, stavak 4.), treba biti vrlo oprezan u vezi s uskraćivanjem prava dioničarima da glasuju na glavnoj skupštini.