pišu Filip Mišković, viši savjetnik u Best Advisoryju Vedran Antoljak, partner u Best Advisoryju
Strateški agilne organizacije ostvaruju veće prihode, privlače najbolje talente, osjećaju manji strah od promjena, znaju iskoristiti najbolje od dostupne tehnologije i njeguju otvorenu organizacijsku kulturu. Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je da hrvatski poduzetnici prepoznaju njene prednosti, ali i da nisu sigurni kako bi uopće procijenili vlastitu razinu strateške agilnosti
Pojmovi poput digitalne transformacije, digitalizacije, inovacija ili disrupcije još su jako popularni, a svima im je zajedničko poticanje većih promjena u poslovanju. Dok su promjene itekako dobrodošle, sve je važnije naglasiti da one nisu jednokratne, ali i da su sve brže. Cijeli niz organizacija već je započeo cjelovitu digitalnu transformaciju, no okružje se mijenja toliko brzo da već nekoliko godina kasnije uvedene novosti više ne predstavljaju adekvatan odgovor na zahtjeve korisnika, promjene u okružju ili korake konkurencije. Tržišne promjene koje su nekoć trajale desetljećima danas se događaju unutar jedne godine, a činjenica je da se taj proces sve više ubrzava.
U poslovanje je stoga potrebno uvesti stratešku agilnost. Najkraće sročeno, vještinu kojom se fokus stavlja na razvoj sposobnosti organizacije za kontinuirano praćenje te prilagodbu sve brže promjenjivim zahtjevima tržišta. Strateška agilnost upotrebljava se u svrhu stvaranja konkurentske prednosti, ali i obrane tržišne pozicije od disruptora, pa i napada izvan industrije. Moglo bi se reći i da ona služi kao temelj identifikacije te odgovora na pitanja koja je teško uopće postaviti tradicionalnim razmišljanjem te vođenjem poslovanja.
Prilagodba ubrzanim promjenama
Budući da je strateška agilnost još uvijek relativno nov pojam u domaćim poslovnim krugovima, odlučili smo ispitati njezinu percepciju te stupanj razvoja među hrvatskim poduzetnicima. U suradnji s partnerima, poslovnim tjednikom Lider i Udrugom Glas poduzetnika, prikupili smo prvih 312 odgovora na online upitnik, a rezultate su analizirali stručnjaci savjetničke tvrtke Best Advisory.
Ideja istraživanja proizašla je iz tri ključne informacije. Prva je da je više digitalnih transformacija započeto tijekom zadnjih šest mjeseci nego ukupno u prethodnih šest godina. Druga je predviđanje da će se u sljedećih deset godina dogoditi više promjena nego u zadnjih sto godina. Treća je nedostatak informacija o stanju otpornosti, agilnosti i prilagodljivosti hrvatskih poduzeća promjenama koje donose pandemija, klimatske promjene te ponajviše eksponencijalni rast tehnologija i znanja. Kako bismo poduzetnicima približili još uvijek relativno nepoznatu stratešku agilnost, istraživanje smo podijelili u pet kategorija ključnih za potpuni pregled agilnosti poduzeća. Jednako tako, rezultati su analizirani ovisno o veličini poduzeća te industrijama.
Agilnost je odgovor na disrupcije
Upitani kako ocjenjuju vlastitu razinu strateške agilnosti, više od polovice ispitanika ocijenilo ju je ocjenom ‘srednje visoka‘. Kada bismo isto poistovjetili sa školskim ocjenama, mogli bismo reći da hrvatski poduzetnici sami sebi daju prosječnu ocjenu tri, tj. dobar. Iako ti rezultati na prvu ne izgledaju izrazito obećavajuće, važno je napomenuti da više od polovice ispitanika stratešku agilnost smatra važnom za budući opstanak i uspjeh svoje organizacije. Jednako tako, svega je polovica ispitanika zadovoljna svojom trenutačnom razinom strateške agilnosti. Iz navedenog možemo zaključiti da iako je već možda i nesvjesno prakticirana, strateška agilnost svakako će biti popularna tema idućih godina.
Da poduzetnici uistinu osluškuju tržišne promjene pokazuje činjenica ih je većina svjesna dolaska digitalnih disruptora u vlastite industrije. Točnije, 38 posto već osjeća disrupciju svoje industrije, a 36 posto ih očekuje unutar jedne do tri godine. Dodatno, čak 80 posto ih smatra da će disrupcija imati visok utjecaj na njihovo buduće poslovanje.
Samoprocjena često zavarava
Rješenje takvoj pojavi poduzetnici vide u nekoliko područja, istodobno se fokusirajući na potrebe korisnika te povećavajući ulaganja u inovacije i vještine svojih zaposlenika. Tako 90 posto ispitanika smatra da su potrebe kupaca organizacijski fokus njihova poduzeća, a 80 posto upotrebljava povratne informacije kupaca kao temelj za razvoj usluga i proizvoda. Čak 98 posto ispitanika intelektualni kapital (ljudska znanja i vještine) smatra resursom budućnosti, a 84 posto potiče i ulaže u razvoj znanja i vještina svojih zaposlenika. Njih 67 posto izjasnilo se da promovira i nagrađuje eksperimentiranje u poslovanju, a 45 posto ih namjerava ove godine povećati ulaganja u inovacije.
Dok ti brojevi na prvu zvuče odlično, oni mogu predstavljati i svojevrstan nedostatak organizacijskog fokusa. Točnije, s obzirom na to da je svega 65 posto ispitanika izjavilo da njihovo poduzeće analizira i obrađuje podatke, upitno je koliko su njihova nastojanja usmjerena stvarnim potrebama, a koliko svega zadovoljavaju formu.
Opipljive promjene poslovanja
Upravo je odgovaranje na stvarne potrebe glavna prednost korištenja principa strateške agilnosti u poslovanju. Primjerice, vrijednost inovacija neupitna je za svako poslovanje, ali ako inovativnost nije utkana u organizacijsku kulturu te standarde i procedure poduzeća, inovacije lako mogu postati rupa bez dna.
Razvoj strateške agilnost tako je usko vezan uz postojeće poslovanje, no postoji cijeli niz smjernica koje su gotovo pa univerzalno primjenjive. Pri tome ne govorimo o apstraktnim principima kojih bi se menadžment trebao pridržavati, već konkretnim promjenama u organizaciji poslovanja poduzeća. Strateška agilnost itekako je opipljiva, ali treba napomenuti da je sve promjene važno povezati s ostalim komplementarnim segmentima poslovanja. Kako bi organizacija postala uistinu agilna, izrazito je važan holistički pristup, pa stoga sve promjene moraju biti čvrsto i transparentno podržane te sponzorirane s vrha organizacijske hijerarhije. Da za to postoji volja, vidimo pak iz ranije spomenutih odgovora poduzetnika ispitanika.
Jedna od glavnih karakteristika strateške agilnosti je brzina odgovora na promjene, pa čak 79 posto ispitanika brzinu u poslovanju svrstava među jake snage svoje organizacije. Naravno, percepcija brzine je relativna, pa visok postotak ne čudi kada uzmemo u obzir da ti ispitanici primarno posluju na relativno sporom tržištu. Budući da hrvatsko gospodarstvo redovito zauzima pozicije ispod europskog prosjeka u indeksima poput DESI (Indeks digitalnoga gospodarstva i društva EU) ili EIDES-a (Europski indeks sustava digitalnog poduzetništva), poduzetnici mogu dobiti lažnu sliku vlastite agilnosti.
Nužno je ubrzati institucije
Ubrzane promjene koje donosi digitalna ekonomija mijenjaju posljedično i ulogu poduzetničke infrastrukture. Želimo li napredovati na navedenim ljestvicama, institucije moraju prihvatiti ulogu predvodnika i promotora strateške agilnosti te općenito prilagodljivosti poslovanja tržištu. Poduzetnicima je nerijetko potrebna pomoć u vezi s pitanjima digitalne ekonomije, a minimalno u obliku uklanjanja nepotrebnih barijera. Takva potpora redovito uključuje zauzimanje jasnih stajališta i donošenje konkretnih mjera. S obzirom na to da se potrebe poduzetnika brzo mijenjaju, takav pristup zahtijeva i veliku dozu hrabrosti institucija. Često ne postoji najbolja praksa, a ni vrijeme da na pitanja odgovori netko drugi. Takva su pitanja trenutačno primjerice ona u sferama uređenja odnosa, prava i ograničenja digitalnih platformi ili kriptovaluta.
Dok je rješenje navedenih pitanja svakako dobrodošlo, uistinu agilne institucije već se okreću sljedećem valu inovacija. Platforme u mnogim državama bez prepreka posluju već više od deset godina, a kriptovalute su uređene još prije nekoliko godina. Prikaz prave agilnosti stoga bi bilo podupiranje, primjerice, kvantnog računanja, bioničkog inženjerstva ili personalizirane medicine. U nedostatku jasnog fokusa, važan iskorak u budućnost bio bi i takozvani regulatorni pješčanik kakav možemo vidjeti u Južnoj Koreji.
Kako izmjeriti agilnost
Ako ste se tijekom čitanja ovog članka zainteresirali za temu strateške agilnosti i zapitali kako vaša organizacija stoji u vezi s njom – već ste napravili prvi korak. Analizu rezultata godišnjeg istraživanja na gotovo stotinu stranica možete pronaći na stranicama organizatora istraživanja, kao i na web-stranici indeks-agilnosti.com
Ako pak niste sigurni kako biste procijenili vlastitu razinu strateške agilnosti, a naročito u odnosu na vašu konkurenciju – niste sami. Istu muku muči čak 40 posto ispitanika istraživanja. Kako bismo vam pomogli procijeniti vlastitu razinu strateške agilnosti i usporediti je s prosjekom, izradili smo Indeks strateške agilnosti (ISA). ISA je web-upitnik dostupan na ranije spomenutoj stranici, a koji će vam unutar svega desetak minuta pružiti jasan uvid u stanje vaše organizacije te ponuditi konkretne smjernice za podizanje razine strateške agilnosti. S obzirom na to da se smjernice temelje na vašoj procjeni unutar pet područja, izvještaj je personaliziran te prilagođen upravo vašem poslovanju.