Poduzetnici koji u 2019. ostvare promet do tristo tisuća kuna mogu zatražiti izlazak iz sustava PDV-a, ali moraju znati što ne ulazi u tih tristo tisuća kuna i ispraviti pretporez ako su u manje od deset godina nabavili nekretnine ili dugotrajnu imovinu. Razlika za iskorišteni pretporez može biti velika, pa mnogi od izlaska iz PDV-a odustaju
Obveznici poreza na dodanu vrijednost koji u 2019. ostvare promet od oporezivih isporuka do 300.000 kuna mogu početkom 2020. od Porezne uprave zatražiti izlazak iz sustava obveznika PDV-a. Prag od 300.000 kuna jednak je za poduzetnike koji su poslovali cijele godine i za one koji su poduzetničku djelatnost obavljali u dijelu godine, primjerice samo tijekom turističke sezone.
Za fizičke osobe koje ostvaruju primitke od drugog dohotka i ne vode poslovne knjige, već im isplatitelj obračunava i plaća porez na dohodak kao porez prema odbitku, propisani prag od 300.000 kuna odnosi se na bruto ostvarene primitke koji se sastoje od neto iznosa primljenog na žiroračun, poreza na dohodak, prireza i doprinosa za mirovinsko osiguranje koje je isplatitelj obračunao i uplatio u korist primatelja naknade. Ako im je to u interesu, porezni obveznici koji su na granici propisanog praga mogu do kraja porezne godine prilagoditi opseg poduzetničke aktivnosti kako bi zadovoljili propisani kriterij. Pri tome treba voditi računa o tome da se određene isporuke ne uključuju u PDV prag od 300.000 kn prometa.
Što je uključeno, a što nije
U prag od 300.000 kuna ne uključuju se primljeni državni poticaji i potpore. Ne uključuju se ni prihodi od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine jer su takve isporuke povremene. Za fizičke osobe obveznike PDV-a u godišnji prag ne uključuju se primici koje ostvaruju kao članovi nadzornih odbora i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, stečajni upravitelji, članovi povjerenstava osnovanih prema posebnim propisima i suci arbitri za koje se fizičke osobe ne smatraju poduzetnicima. Također, u PDV prag ne uključuju se isporuke koje su oslobođene PDV-a prema čl. 39. i čl. 40. Zakona o PDV-u, kao npr. nastava što je privatno održavaju nastavnici.
U PDV prag uključuju se sve oporezive isporuke dobara i usluga u tuzemstvu (vrijednost bez zaračunatog PDV-a), izvoz dobara, usluge izravno povezane s izvozom ili uvozom, usluge na pokretnoj imovini stečenoj ili uvezenoj u RH radi obavljanja tih usluga, oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom, isporuke oslobođene PDV-a na temelju međunarodnih sporazuma i posredničke usluge oslobođene PDV-a. Bez obzira na to plaća li porezni obveznik PDV prema izdanim ili naplaćenim fakturama, za izlazak iz sustava PDV-a mjerodavne su isporuke obavljene tijekom 2019., neovisno o tome jesu li ili nisu naplaćene.
Naplaćeno, nenaplaćeno
Poduzetnik koji izlazi iz sustava PDV-a obvezan je najkasnije do 20. siječnja 2020. obračunati PDV-a za posljednje obračunsko razdoblje, bilo samo za prosinac ako je mjesečni ili za razdoblje od listopada do prosinca ako je tromjesečni porezni obveznik. Ako je u 2019. plaćao PDV prema naplaćenim naknadama, u posljednjem obračunskom razdoblju prestaje primjena obračuna prema naplaćenim naknadama i treba u poreznu obvezu uključiti PDV prema svim izdanim računima i obavljenim isporukama zaključno s 31. prosinca 2019. Dakako, prema istim načelima ostvaruje i pravo na pretporez, pa će u posljednje obračunsko razdoblje uključiti pravo na pretporez prema svim ulaznim računima i primljenim isporukama za koje su ispunjeni uvjeti odbitka pretporeza.
Kako se ispravlja pretporez
Izlazak iz sustava PDV-a podrazumijeva obvezu ispravka pretporeza, što će možda neke poduzetnike obeshrabriti u donošenju odluke o izlasku iz sustava. Naime, ako je poduzetnik u prethodnom razdoblju nabavio nekretnine ili drugu dugotrajnu imovinu i pri tim nabavama odbio pretporez, a od godine u kojoj je nabavio nekretnine nije proteklo najmanje deset, odnosno od godine u kojoj je nabavio ostale predmete dugotrajne imovine najmanje pet godina, pri izlasku iz sustava PDV-a obvezan je ispraviti dio iskorištenog pretporeza.
Za svaku godinu koja nedostaje do pet odnosno do deset godina, računajući od godine u kojoj je imovina nabavljena, izračunava se 1/5 odnosno 1/10 iskorištenog pretporeza i za taj se iznos stornira prije odbijeni pretporez. Ispravak pretporeza utvrđuje se za svako pojedinačno gospodarsko dobro, a ne treba stornirati pretporez ako je iznos koji treba ispraviti manji od 1000 kuna po jednom gospodarskom dobru. Obveza ispravka iskorištenog pretporeza odnosi se i na zatečene zalihe. Ispravak dijela iskorištenog pretporeza automatski ima učinak povećanja obveze PDV-a za posljednje obračunsko razdoblje, na što porezni obveznik mora računati.
Izlazak iz sustava PDV-a može zatražiti svaki poduzetnik koji je postao obveznik PDV-a po sili zakona te onaj koji je dobrovoljno ušao u sustav ako su od ulaska protekle tri godine. Obavijest o izlasku treba dostaviti do 15. siječnja 2020., ali se već od 1. siječnja ponašaju u skladu s tom obavijesti.