Zarada koju sezonski radnik ostvari u poljoprivredi oporezuje se kao drugi dohodak, stopom poreza od 12 posto i prirezom. Tako plaćeni porez smatra se konačnim i radnik se ne može po toj osnovi koristiti osobnim odbitkom tijekom godine, a ni u godišnjem obračunu poreza. Porez treba platiti do kraja mjeseca u kojemu je isplaćena zarada
Poslodavcima koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost važeći propisi omogućavaju zapošljavanje radnika na pojednostavnjeni način, što podrazumijeva sklapanje ugovora o radu, plaćanje doprinosa i poreza na dohodak s manje administriranja i uz manje fiskalne obveze. Pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, fizičke osobe nositelji poljoprivrednoga gospodarstva evidentiranog u upisniku, čak i fizičke osobe koje nisu upisane ni u kakav upisnik mogu na temelju Zakona o tržištu rada za obavljanje privremenih i povremenih poslova zapošljavati radnike na dnevne ugovore o radu.
Pod privremenim i povremenim poslovima podrazumijevaju se poslovi u bilinogojstvu, stočarstvu i ribarstvu. Registrirani poljoprivrednici i ribari mogu na pojednostavnjeni način zapošljavati i radnike na poslovima prodaje na malo izvan trgovina, prodaje vlastitog uroda, proizvoda i kultura te za prodaju ribe i drugih vodenih organizama, ali to nije dopušteno fizičkim osobama koje nisu upisane u poljoprivredni upisnik.
Ugovor – svaki dan
Ugovor o radu sklapa se za svaki dan rada, ali na vrlo jednostavan način. U knjižari Narodnih novina, poslovnici Financijske agencije ili Hrvatske pošte treba kupiti Knjižicu za sklapanje ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi (obrazac USP-1). Cijena jedne knjižice/ugovora iznosi tri kune. Ugovor glasi na ime radnika, vrijedi za određenu kalendarsku godinu, a složen je kao knjižica s predviđenih 90 redaka za unos podataka, raspoređenih na 30 stranica. Kad se poslodavac i radnik usmeno dogovore o dnevnom poslu, radnik od poslodavca preuzima vrijednosni kupon koji nalijepi u knjižicu i time je sklopljen ugovor o radu za taj dan.
Radnik može tijekom jedne godine raditi na sezonskim poslovima u poljoprivredi najviše 90 dana, bilo u kontinuitetu, bilo s prekidima, kod jednog ili više poslodavca, tako da u knjižici može imati najviše 90 kupona. S istom knjižicom radnik može raditi kod različitih poslodavaca jer se svaki ugovor sklapa kao dnevni ugovor.
Kako s doprinosima
Za sezonskog radnika u poljoprivredi koji radi na povremenim i privremenim poslovima poslodavac plaća doprinose unaprijed, kupnjom vrijednosnoga kupona u Fini. Cijena jednoga dnevnoga kupona za 2020. godinu iznosi 23,31 kn i odnosi se na doprinose za mirovinsko osiguranje sezonskog radnika. Doprinos za zdravstveno osiguranje ne plaća se. Ako poslodavcu ostane neutrošenih kupona za 2020., može ih u Fini zamijeniti za novac.
Poslodavac i sezonski radnik ugovaraju dnevnu zaradu, s tim da ona ne može iznositi manje od 93,25 kn neto po danu rada. Osim zarade u novcu, poslodavac može sezonskom radniku osigurati prehranu tijekom rada i taj je primitak neoporeziv, neovisno o cijeni prehrane. Rok za isplatu svake dnevne zarade mora biti upisan u ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi.
Može se ugovoriti da se zarada isplaćuje dnevno (npr. na kraju radnog dana), tjedno (npr. svakog ponedjeljka za dane odrađene u prethodnom tjednu), mjesečno (npr. do 15. u mjesecu za dane rada u prethodnom mjesecu) ili u drugim rokovima. Zarada koju radnik ostvari na temelju takvog rada u poljoprivredi oporezuje se kao drugi dohodak, stopom poreza od 12 posto, uvećano za prirez. Tako plaćeni porez smatra se konačnim i radnik se ne može po toj osnovi toga primitka koristiti osobnim odbitkom, ni tijekom godine, ni u godišnjem obračunu poreza. Porez treba platiti do kraja mjeseca u kojemu je isplaćena zarada. Neto svotu zarade poslodavac može radniku isplatiti u gotovu novcu.
Mirovinski staž
Sezonski rad u poljoprivredi uračunava se u mirovinski staž radnika. Radnik će ostvariti toliko dana mirovinskog staža koliko je dnevnih vrijednosnih kupona zalijepljeno u njegovoj knjižici.
Ako je radio devedeset dana, ostvarit će tri mjeseca mirovinskog staža. Nakon proteka godine radnik se treba javiti nadležnoj službi mirovinskog osiguranja kako bi mu se na temelju kupona u matičnoj evidenciji osiguranika zabilježili podaci o ostvarenom mirovinskom stažu.