Opsjednutosti potrošača zdravljem, proteinima, čarobnim napitcima, vježbanjem i svim tim spektrom zdravih navika svjetski su konglomerati i megabrendovi zagospodarili i prije pandemije, a u posljednje dvije 'bolesne' godine zdravlju je, ako je to uopće moguće, još više podignut pijedestal. Tvrtke su se počele aktivno brinuti za mentalno zdravlje zaposlenika, a ekonomisti zazivaju financijsko zdravlje. Najavljuje se kako će koncept financijskog zdravlja u budućnosti jačati. Budući da kad smo za taj pojam čuli, osim nekog poimanja da se ne ide u crveno, nismo imali jasnu predodžbu o čemu se točno radi, odlučili smo mu se malo posvetiti i možda usput još nekog 'prosvijetliti'.
Što je financijsko zdravlje
Financijsko zdravlje (eng. financial health ili financial wellness) nema univerzalno prihvaćenu i jednoznačnu definiciju, pojam je još uvijek prilično fluidan i obuhvaća svašta nešto - od financijske stabilnosti do financijske pismenosti pojedinca. Štedopis Instituta za financijsko obrazovanje Zagreb navodi da je čak i istraživanje američkog Ureda za financijsku zaštitu potrošača (Consumer Financial Protection Bureau) pokazalo da ne postoji definicija financijskog zdravljea ni uvriježena metodologija kako ga mjeriti.
Štedopis opisuje financijsko zdravlje kao stanje u kojem potrošač ima:
1. kontrolu nad dnevnim i mjesečnim novčanim transakcijama,
2. mogućnost ublažavanja nekog financijskog šoka,
3. dovoljno financijske slobode da donosi odluke koje mu omogućavaju da uživa u životu,
4. da je na tragu ispunjenja svojih financijskih planova.
Prema definiciji Investopedije, tipični znakovi dobrog financijskog zdravlja su redovan priljev prihoda, rijetke promjene u iznosu troškova, velik povrat na ulaganja i rast novčane bilance.
Improvizirani listić za samoprocjenu vlastitog financijskog zdravlja
(možda kad vidite ova pitanja, padne i neka novogodišnja odluka)
- Koliko ste pripravni za neočekivane izdatke? Imate li sredstva za 'crne dane'?
- Kolika je vaša neto vrijednost? Jeste li u plusu ili minusu?
- Imate li što vam treba? Možete li si priuštiti ono što želite?
- Koliki su vam dugovi i koliki je postotak onih s visokom kamatom?
- Ulažete li već sada u ciljeve koje duguročno planirate ostvariti?
- Štedite li za mirovinu?
- Jeste li osigurani, imate li životno ili zdravstveno osiguranje?
Kako poboljšati financijsko zdravlje
Financijsko zdravlje nije statična kategorija, na njega utječe mnogo toga - likvidnost pojedinca, njegova nepokretna imovina, fluktuacije cijena hrane, energenata i usluga. Inflacija može bitno pokvariti financijsko zdravlje jer s istim redovitim primanjima teško je neutralizirati utjecaje rasta cijena plina, hipoteka, hrane, života. Za poboljšanje financijskog zdravlja svatko bi trebao procijeniti svoju neto vrijednost, napraviti budžet kojeg će se držati, imati fond za crne dane i iznenadne troškove i otplatiti dugovanja.
Neto vrijednost računa se tako da popišete sve što posjedujete - štednje, bankovne račune, odvajanja za mirovinu, imovinu, vozila i slično i od toga oduzmete sve dugove i troškove. To iskustvo poprilično otvara oči i olakšava pravljenje privatnog proračuna u skladu s realnim mogućnostima. Pritom je bitno analizirati dosadašnju potrošnju, pretplate i obustaviti nepotrebnu potrošnju. Proračuna se treba pridržavati, savjetuju stručnjaci, čak i kada prihodi počnu rasti jer ako više novca dovede do veće potrošnje, financijsko zdravlje je, mada se možda na prvu tako ne čini, narušeno. Što je izdašniji 'crni fond' za nepredviđene situacije kao što je kvar na automobilu ili ostanak bez posla, financijsko zdravlje je bolje. Preporučeni iznos tog fonda trebao bi biti dovoljno velik da pokrije troškove života za tri do šest mjeseci, piše Investopedia.
Što se dugovanja tiče, načelno postoje dvije metode otplate. Metodom lavine prednost u otplati daje se najvećem dugu s najvišom kamatnom stopom, dok se metodom snježne grude prvo 'čiste' manji dugovi, a veliki se ostavlja za kraj. No, o toj je temi izrazito nezahvalno generalizirati jer različita dugovanja vuku različite posljedice i planovi za otplatu te specifičnosti svakako trebaju uvažiti. U boljem raspolaganju novcem mogu pomoći automatizirano plaćanje računa i odvajanje za štednju, a postoji je i metoda za kreiranje budžeta u omjeru 50/30/20 koja znači sljedeću raspodjelu prihoda: 50 posto na potrebe, 30 posto na ostvarenje želja i 20 posto na štednju, ulaganja ili otplatu dugova. Za najam ili hipoteku ne bi se trebalo izdvajati više od 40 posto prihoda.
Mjerila financijskog zdravlja tvrtke
Ne postoji jedinstven pokazatelj za sveobuhvatno financijsko i operativno zdravlje tvrtke. Iako se profitabilnost nameće kao ključni faktor, u obzir za takvu procjenu trebalo bi uzeti nekoliko varijabli. Likvidnost, primjerice, otkriva sposobnost tvrtke da prebrodi kratkoročne poteškoće, s druge strane, solventnost pokazuje dugoročnu mogućnosti pokrivanja dugova i financijskih obveza. Operativna učinkovitost i profitabilnost pokazuju puls i punokrvnost ili anemičnost tvrtke što se tiče sposobnosti da unovči svoj rad. Sve je te čimbenike potrebno razmotriti kada se daje ocjena tvrtkina financijskog zdravlja.