‘;
Odlasci na sajmove, konferencije, seminare i raznorazna poslovna druženja sastavni su dio ne samo poduzetničkog ili menadžerskog posla, važni su svakomu komu je iole stalo do razvoja karijere. Povezivanje s drugim ljudima jednostavno je nužno za stvaranje dobrih poslovnih odnosa, nerijetko i sklapanje velikih poslova, a opće je poznata činjenica i da s vremenom postajemo najsličniji šačici ljudi s kojima smo najčešće okruženi. Ako su to poslovni lideri, nema razloga ne biti im u blizini, zar ne? Na kraju krajeva, iza svakog poslovnog pothvata, male ili velike kompanije, stoje ljudi. Ljudi rade s ljudima i ono najvrjednije što pojedinac može imati poslovni su kontakti.
Pa ipak, koliko god networking zvučao korisno i privlačno, ne vole se baš svi nametati, gurati među nepoznatim ljudima, predstavljati se ili forsirati small talk. Ima pojedinaca koji prilike za umrežavanje iskorištavaju za puku samopromociju, a drugi ih upravo zbog takvih zaobilaze u širokom luku. No umrežavanje ne mora i jednostavno ne smije izgledati tako. Umjesto razbijanja glave što i kako (i komu) reći o sebi na nekom događaju, za uspješno umrežavanje, a time i više prilika za poslovnu suradnju, važnije je razmišljati dugoročno, sagledati širu sliku i koncentrirati se na to kako potencijalnom sugovorniku možemo pomoći.
No, prije upuštanja u beskonačno minglanje, treba razumjeti definiciju networkinga. Prema riječima Kristine Ercegović, serijske poduzetnice, voditeljice sistemskih konstelacija i osnivačice portala Mojnovac.hr, networking je dugoročna izgradnja odnosa te je presudan za uspjeh.
– Networking je prečica do uspjeha, skrivena tajna bogatih i uspješnih jer je zaista istina – s kim si takav si. Dakle, networking nije nešto izvan posla, još neka stvar na to-do listi povrh redovitog posla, nego networking jest redoviti posao. Ne ako i kad stignete, nego to morate stići – networking nije gubitak vremena za posao, nego obvezan dio posla – ističe Ercegović, koju zbog velike mreže poznanstava često zovu ‘spajalica‘.
Oni koji u povezivanju s ljudima griješe nisu svjesni te definicije, hoće nekomu nešto uvaliti ili prodati odmah, nije im stalo do ljudi i ne razmišljaju dugoročno, smatra Ercegović, a zbog toga im je networking ‘tlaka‘, ne vole ljude te bježe od njih. U tome je, pak, najveća zamka, jer ljudi odmah prepoznaju ako im se pristupi s figom u džepu. Ljudi nisu blesavi i lako namirišu takav pristup, potvrđuje to i trener poslovne komunikacije Ante Mihaljević, koji smatra da se uspješan networking temelji na autentičnosti, dosljednosti i građenju stvarnih odnosa.
– Da bi se došlo do bilo kakve suradnje, treba razviti povjerenje. To traži vrijeme i ulaganje u izgradnju odnosa. Dakle, treba biti strpljiv. Važno je pristupiti svakom susretu, svakoj osobi s namjerom da nešto naučite i da pružite vrijednost toj drugoj osobi. Znatiželja je početak znanja – dodaje Mihaljević, a napominje i da ljudi često zanemaruju važnost follow-upa, odnosno povratnog javljanja nakon prvoga kontakta.
Što možemo naučiti iz iskustava drugih poduzetnika koji su zahvaljujući povezivanju realizirali uspješne poslovne suradnje širom svijeta, koju ulogu u networkingu imaju društvene mreže poput LinkedIna, kako se pristupi ljudima razlikuju od kulture do kulture, kako najlakše ostati u pamćenju drugim osobama te koje su sve psihološke prednosti networkinga, doznajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.