piše: Zvonimir Vlak menadžer u Deloitteovu Odjelu revizije i savjetovanje
Da bi stala na kraj manipuliranju referentnim kamatnim stopama, Unija je pokrenula temeljitu reformu kako bi međubankovne kamate zrcalile stvarne vrijednosti transakcija. S 31. prosinca 2021. stare referentne kamatne stope već su zamijenjene novima, a to je tek početak procesa koji će bankama donijeti velike računovodstvene, izvještajne i operativne izazove
Unatrag zadnjih 50-ak godina međubankovne referentne kamatne stope za financiranje (engl. interbank offered rates; IBOR) bile su osnova za određivanje vremenske vrijednosti novca u brojnim transakcijama širom svijeta (transakcije sa zajmovima, posudbama, derivatima, najmovima, ugovorima o osiguranju…). Referentne kamatne stope izračunava neovisno tijelo, a najčešće pokazuju trošak zaduživanja na različitim tržištima. Na primjer, mogu pokazivati koliko banke stoji zaduživanje kod drugih banaka ili koliko ih stoji pribavljanje sredstava iz drugih izvora, kao što su mirovinski fondovi, osiguravajuća društva i novčani fondovi. To znači da te referentne kamatne stope imaju ključnu ulogu u financijskom sustavu, bankovnom sustavu i cjelokupnom gospodarstvu.
Te stope svakodnevno objavljuju različite banke, a prilagođeni prosjek postaje kotirana stopa koja predstavlja neosigurane stope zaduživanja/posuđivanja među bankama. Dvije najčešće korištene referentne stope su LIBOR (London IBOR) i EURIBOR.
Zašto reforma
Referentne kamatne stope korisne su sve dok ih se smatra pouzdanima i nepristranima. Po mogućnosti ih treba izračunavati transparentno te trebaju biti lako dostupne i javno objavljene. Ako se ugovor temelji na pouzdanoj referentnoj kamatnoj stopi, nijedna strana ne može utjecati na dogovorenu kamatnu stopu, što znači da će vrijednost ugovora ostati nepristrana i neosporna. S obzirom na gospodarsku važnost referentnih kamatnih stopa, ključno je osigurati njihovu pouzdanost jasnim upravljačkim strukturama i transparentnim metodologijama. Dakle, da bi stope služile svojoj svrsi, moraju biti pouzdane i nezavisne.
Međutim, njihovu dnevnu vrijednost odlučuje nekoliko važnih igrača na tržištu. U 2012. i 2013. istraga u EU i SAD-u pokazala je da se indeksima LIBOR i EURIBOR manipuliralo te je u prosincu 2013. Europska komisija kaznila osam banaka s ukupno 1,7 milijardi eura zbog sudjelovanja u nezakonitim aktivnostima jer su kao kartel namještale vrijednosti indeksa. Nekoliko banaka dodatno je kažnjeno zbog sličnih djela 2014. Banke su namještale referentne stope da bi povećale zaradu ili smanjile gubitke od ulaganja u proizvode povezane s njima (na trošak, primjerice, mirovinskih fondova) te da bi izgledale ‘zdravije‘ nego što su uistinu bile, izbjegavši tako regulatorne intervencije i dokapitalizacije. Niži LIBOR i EURIBOR značili su niži trošak posuđivanja novca bankama te su se činile stabilnima.
Koje se stope mijenjaju
Imajući to u vidu trenutačno se provodi temeljita reforma europskih referentnih kamatnih stopa, s konačnim ciljem zamjene trenutačno korištenih referentnih kamatnih stopa s ciljem odražavanja vrijednosti koje će predstavljati stvarne transakcije. Točnije, s 31. prosinca 2021. godine GBP LIBOR, CHF LIBOR te CHF LIBOR zamijenjeni su novim referentnim kamatnim stopama, točnije SONIA-om (Sterling Overnight Index Average, koji zamjenjuje GBP LIBOR, a objavljuje Bank of England), SOFR-om (Secured Overnight Financing Rate, koji zamjenjuje USD LIBOR, a objavljuje američki FED) i SARON-om (Secured Overnight Financing Rate, koji zamjenjuje CHF LIBOR, a objavljuje švicarski SIX).
Što se tiče SOFR-a, on se trenutačno objavljuje za ročnosti od jednog i dva tjedna, a zamjena stopa ostalih ročnosti planirana je do 30. lipnja 2023. godine. Dodatno, s 3. siječnja 2022. godine, EONIA-u kao referentnu stopu za eurske transakcije (Euro Overnight Index Average) zamjenjuje €STR (Euro Short Term Rate), koji objavljuje Europska središnja banka.
Mjerenje financijske imovine
Među ključnim izazovima koji proizlaze iz reforme su i izmjene računovodstvenih standarda. U području mjerenja financijske imovine i obveza (uključujući obveze po najmu) društva moraju definirati računovodstveni tretman izmjena ugovorenih novčanih tijekova uslijed uvođenja novih referentnih stopa, odnosno njihov utjecaj na amortizirani trošak imovine i obveza, izračun efektivne kamatne stope, izračun značajnosti efekta promjene te potencijalni utjecaj na test ugovorenog tijeka novca i posljedično tzv. benchmark-test koji bi mogao rezultirati reklasifikacijom financijske imovine. Vezano uz ugovore o najmovima, potrebno je ponovno izračunati novu diskontnu stopu, a samim time i vrijednost obveze po najmu.
Zbog utjecaja reforme te povezane neizvjesnosti, društva koja primjenjuju računovodstvo zaštite mogu se naći u situaciji da uspostavljeni odnos zaštite od rizika jednostavno prestane ispunjavati kriterije MSFI-ja 9/MRS-a 39 za primjenu računovodstva zaštite (da su zaštićeni novčani tokovi vrlo vjerojatni, da se očekuje da će zaštita biti učinkovita i da postoji ekonomski smislena veza između zaštićene stavke i instrumenta korištenog za zaštitu te da je zaštićena stavka zasebno prepoznatljiva i pouzdano mjerljiva), čime se može snažno utjecati na financijske izvještaje, osim ako se ne odabere praktično pojednostavnjene koje standard dopušta. Uz navedeno, društva moraju procijeniti i utjecaj na mjerenje učinkovitosti zaštite. Na kraju, društva moraju ažurirati svu internu dokumentaciju o računovodstvu zaštite kako bi odražavala novu referentnu vrijednost kamatnih stopa te definirati uzrokuje li reforma prekid odnosa zaštite i je li nužno iznose priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti prebaciti (engl. recycling) u račun dobiti i gubitka.
Osiguravajuća društva
Osiguravajuća društva koja i dalje koriste mogućnost primjene MRS-a 39 umjesto MSFI-ja 9 u svrhu računovodstvenog evidentiranja promjena po financijskoj imovini i obvezama zbog reforme neovisno o tome moraju primijeniti sve zahtjeve kako su navedeni da bi se osiguralo da svi subjekti procijene utjecaj reforme na jednak način.
Dodatno, sva društva moraju provesti promjene u svojim modelima vrednovanja fer vrijednosti imovine i obveza budući da se uvode nove referentne kamatne stope, koje najčešće služe kao polazna točka za određivanje diskontne stope za izračun fer vrijednosti.
Način izvještavanja
I kao posljednju, ali ne manje važnu stvar, potrebno je istaknuti zahtjeve za objavama u financijskim izvještajima kao rezultat reforme. Točnije, društva moraju objaviti informacije o prirodi te razmjeru rizika kojem je izložen subjekt zbog utjecaja reforme referentnih kamatnih stopa na financijske instrumente te načinu na koji su upravlja tim rizicima i status u prelasku na zamjenske referentne stope te na koji način društvo upravlja prelaskom, odnosno društvo mora objaviti način na koji subjekt upravlja prelaskom na zamjenske referentne stope, njegov napredak na datum izvještaja i rizike kojima je zbog prelaska izložen u vezi s financijskim instrumentima, kvantitativne informacije o financijskim instrumentima kod kojih dolazi do promjene referentne stope na kraju izvještajnog razdoblja, raščlanjene po važnim referentnim kamatnim stopama na koje utječe reforma referentnih kamatnih stopa, zasebno prikazujući neizvedenu financijsku imovinu, neizvedene financijske obveze i derivatne instrumente, a ako je utvrđeni rizik izazvao promjene u strategiji upravljanja rizicima, potrebno je opisati navedene promjene.
Promjena je stigla
Uzevši u obzir sve navedene računovodstvene i izvještajne zahtjeve te operativne izazove kao što su izmjene ugovora s financijskim institucijama (npr. izmjene ugovora o kreditima, najmovima, derivatima), izmjene i dopune ugovora s kupcima/dobavljačima, ali i promjene u IT sustavima u svrhu implementacije novog načina izračuna efektivne kamatne stope, diskontne stope, efekata promjena te utjecaje eventualnih prestanaka priznavanja imovine i/ili obveze, vidljivo je da reforma rezultira znatnim utroškom internih resursa, ali i potencijalno velikim efektima na financijske pokazatelje društva, što ukazuje na nužnost pravodobne i adekvatne pripreme, odnosno implementacije navedenih zahtjeva. Promjena je već stigla.