Što i kako
StoryEditor

Zakon o trgovačkim društvima: Otvara se mogućnost tvrtkama da u državama EU-a promijene pravni oblik

05. Rujan 2023.
Piše: Stjepan Lović

U srpnju je u Sabor upućen Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. Izmjenama se primjenjuju odredbe Direktive 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive 2017/1132 povezane s prekograničnim preoblikovanjima, spajanjima i podjelama, čime se prvi put u europsko zakonodavstvo, pa onda i hrvatsko, unosi mogućnost prekograničnog preoblikovanja trgovačkih društava.

Konačni prijedlog definira prekogranično preoblikovanje kao ono kojim društvo registrirano u Hrvatskoj mijenja oblik i sjedište i nastavlja poslovati kao društvo registrirano u drugoj državi Europske unije ili državi članici EGP-a. Riječ je o situaciji u kojoj trgovačko društvo (primjerice d. d. ili d. o. o.) sa sjedištem u Hrvatskoj mijenja svoje sjedište i pravni oblik u drugu državu članicu (primjerice, u SR Njemačku kao GmbH) zbog povoljnijih poslovnih mogućnosti u toj državi članici uza zadržavanje svoje pravne osobnosti.

Različite prakse

Postojeća rješenja prekograničnog pripajanja i spajanja nisu zadovoljavajuće omogućivala mobilnost društava unutar EU-a te su zbog nejedinstvene regulative bili zapreka ostvarenju slobode poslovnog nastana, zajamčenoga čl. 49. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Naime, u državama koje su prihvatile teoriju sjedišta poduzetnici bi pri prijenosu sjedišta u drugu državu članicu morali osnovati novo trgovačko društvo, a istodobno bi moralo prestati poslovati postojeće društvo.

Situacija za poduzetnike bila je povoljnija pri prijenosu sjedišta između država u kojima se primjenjuje teorija osnivanja prema kojoj se na društvo primjenjuje pravo države osnivanja bez obzira na to gdje društvo posluje, bez potrebe registriranja društva u državi poslovanja. Stoga postojeće zakonodavstvo nije bilo ni jedinstveno uređeno ni prilagođeno prekograničnoj mobilnosti u EU-u, zbog čega je trebalo ujednačiti regulativu i uvesti novi institut prekograničnog preoblikovanja.

Tko je isključen?

Radi zaštite vjerovnika iz prekograničnih preoblikovanja zakonodavac je iskoristio mogućnost koju Direktiva pruža te iz primjene isključio društva koja su u postupku likvidacije i počela su dijeliti imovinu članovima, zatim društva nad kojim je otvoren stečaj ili predstečaj, postupak izvanredne uprave.

Iz primjene su isključena i društva na koje se primjenjuju instrumenti sanacije predviđeni Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava ili odgovarajući instrumenti i postupci drugih država članica, kao i subjekti poput otvorenih investicijskih fondova čiji je cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, koja posluju prema načelu razdiobe rizika i čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno otkupljuju ili isplaćuju iz imovine tog društva, što uključuje i radnje koje ta društva poduzmu da bi se osiguralo da vrijednost njihovih udjela na burzi ne odstupa znatno od vrijednosti njihove neto imovine.

Zaštita radnika

Zbog opasnosti zloporabe prekograničnih postupaka za smanjenje prava radnika Direktiva predviđa različite zaštitne mehanizme kao što je poziv radnicima da podnesu primjedbe u vezi s namjeravanim preoblikovanjem i izrada izvješća u kojemu će društvo obrazložiti pravne i gospodarske aspekte te posljedice.

Predviđeno je i da se na pitanja donošenja odluka o prekograničnom preoblikovanju koja njime nisu uređena, a koja su važna za položaj radnika, primjenjuju odredbe vrijedećega Zakona o radu o prijenosu ugovora o radu na novog poslodavca i sudjelovanju radnika u odlučivanju, Zakona o europskim radničkim vijećima i Zakona o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu (SE) i u europskoj zadruzi (SCE). Ako bi, primjerice, posljedica preoblikovanja bila otkaz radnika za kojega je Zakonom o radu propisana obveza suodlučivanja o otkazu, tada bi za valjanost takve odluke bila nužna suglasnost radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika.

Jesu li izmjene dovoljne?

Budući da Direktiva nacionalnim zakonodavstvima ostavlja mnogo prostora za normiranje, razlike u načinu primjene mogle bi ponovno prouzročiti nejedinstvenost regulative u Europskoj uniji pa bi taj prostor države članice mogle iskoristiti za nametanje dodatnih ograničenja poduzetnicima u ostvarenju slobode poslovnog nastana.

Vrijeme i praksa pokazat će jesu li Konačnim prijedlogom dovoljno razrađene odredbe Direktive te hoće li se ostvariti proklamirani cilj uklanjanja uvodno navedenih zapreka slobodi poslovnog nastana te prilagodba globalizaciji i jačanje unutarnjeg tržišta, sve uza zaštitu vjerovnika i radnika od zloporabe instituta prekograničnog preoblikovanja za izbjegavanje podmirenja obveza društva. 

21. srpanj 2024 19:51