Zemlje zapadnog Balkana i dalje se suočavaju s nizom unutarnjih i vanjskih poteškoća na svom europskom putu, zaključak je panela ‘Europska budućnost Jugoistočne Europe – izazovi i kameni spoticanja‘ na Europskom događaju mladih u Varaždinu održanim u subotu 26. studenoga.
Europski događaj za mlade u Varaždinu, jedan od najvažnijih događaja za mlade na europskoj razini, započeo je u petak u organizaciji centra P4 i udruge V.U.K. i uz potporu Europskog parlamenta, a glavna poruka skupa je ‘Zero Borders‘ (Nula granica).
– Moramo na neki način tražiti više iskrene političke volje političkih vođa zemalja potencijalnih članica. Voljeli bismo vidjeti više napora da se iskorijeni korupcija, više borbe protiv organiziranog kriminala, više slobode medija – rekao je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu iz redova socijalista Tonino Picula.
I dalje postoji niz bilateralnih sporova između zemalja jugoistočne Europe, ‘nestabilnom dijelu kontinenta‘, koje je potrebno prevladati jer ‘Unija ne želi uvoziti probleme, želi pojačati njihovu mogućnost rješavanja, ali ne ih uvoziti‘, istaknuo je Picula.
– Trebaju smiriti unutarnju situaciju i nastaviti s reformama, ispuniti očekivanja naroda tako da prije ili poslije postanu članice. Drugo, zemlje zapadnog Balkana moraju biti spremne dokazati da su sposobne riješiti unutarnje ili vanjske sporove s drugim zemljama – poručio je Picula.
Željana Zovko, hrvatska europarlamentarka iz kluba pučana koja je na panelu sudjelovala virtualno, složila se da su glavni izazovi za zemlje zapadnog Balkana reforme u vladavini prava i borbi protiv korupcije.
– To se ponekad prekrije nacionalizmom i usijanom atmosferom u javnom prostoru, no jednom kada imate sustav koji jamči da nitko nije siguran pred zakonom ako počini zločine i ako su izloženi korupciji, onda ćete imati društvo koje cvjeta – kazala je Zovko.
Zovko je rekla da je trenutna atmosfera u Europskom parlamentu takva da se zastupa proširenje Unije, koje se shvaća kao pitanje mira i sigurnosti i zato je vrijeme da se čelnici zemalja jugoistočne Europe sastanu i pronađu zajednički odgovor i predstave ga europskim kolegama.
– Imamo novi polet sa zapadnim Balkanom koji te zemlje mogu iskoristiti da ubrzaju proces integracije. Nažalost, vidimo da situacija glede migrantske krize koja ide kroz zemlje zapadnog Balkana ne pomaže njihovom imidžu – poručila je Zovko.
Aleksandros Metaj iz Nacionalnog kongresa mladih Albanije podsjetio je na primjer vlastite zemlje, koja je radi napretka na svom europskom putu digitalizirala administrativni aparat, no nije bila spremna za kibernetički napad, koji je ugrozio funkcioniranje javnih službi.
– Mislim da ne samo Albanija, nego da se to odnosi i na mnoge druge zemlje u regiji, ponekad iako naprave dobar posao, ne razmišljaju o tome što bi se moglo dogoditi sljedeće i nemaju plan B – dodao je Metaj.
Potpredsjednica Savjeta mladih Rumunjske Larisa Nikoleta Bejan osvrnula se na rastući skepticizam prema Europskoj uniji, a rješenje kojega ona vidi u obrazovanju mladih.
– Mladi trebaju znati što je demokracija, što su institucije EU-a, što rade, i onda to znati iskoristiti. Potreban je i praktični dio – kazala je Bejan. Dodala je da je također važan ‘uravnotežen politički diskurs‘.
EYE je međunarodni skup mladih koji je Europski parlament pokrenuo 2014. kako bi mladima ponudio platformu za razmjenu ideja i razvoj inovativnih rješenja kroz rasprave i zajedničke aktivnosti sa stručnjacima, aktivistima, influencerima, političarima i donositeljima odluka.