5G u praksi: Većina šuti i prati, nekolicina testira sebe i svoje

Pomutnja je uplovila u američki zračni prostor zajedno s komercijalizacijom mreže pete generacije jer ta neizmjerno hvaljena nova tehnologija, naime, ometa letenje zbog frekvencije na kojoj funkcionira, a koja je malo niža od one na kojoj rade visinomjeri, uređaji u zrakoplovima važni za letenje, slijetanje i uzlijetanje. Na negativne nuspojave uvođenja 5G mreže upozorila je početkom godine kompanija United Airlines istaknuvši da će to utjecati na 1,25 milijuna putnika godišnje i petnaest tisuća letova. Njezin izvršni direktor Scott Kirby izjavio je da će direktiva o 5G-u američke Savezne uprave za civilno zrakoplovstvo (Federal Aviation Administration – FAA) zabraniti upotrebu visinomjera u četrdesetak najvećih američkih zračnih luka, što će poremetiti do četiri posto letova na dan.

United Airlinesu pridružili su se i direktori ostalih velikih američkih zrakoplovnih kompanija upozorivši da će zbog 5G-a mnogo zrakoplova biti neupotrebljivo. Visinomjeri rade na frekvenciji od 4,2 do 4,4 GHz i, osim što mjere visinu leta zrakoplova, upotrebljavaju se u automatiziranom slijetanju i za otkrivanje opasnih vjetrova. Zbog čega operatori ne odustaju od više frekvencije? Što je frekvencija u spektru viša, to je usluga brža, pa je veći i profit. Spomenute frekvencije američka je država prodala mobilnim operatorima za 80 milijardi dolara, a zrakoplovnim kompanijama ostalo je smisliti kako se nositi s obustavom dijela letova i potencijalnim gubicima.

Ipak, Amerikanci će privremeno, dok se problem ne riješi, odnosno dok se visinomjeri ne certificiraju, odgoditi uključenje nekih 5G odašiljača u blizini ključnih zračnih luka. Nasreću, Europska unija postavila je standard za frekvencije 5G-a od 3,4 do 3,8 GHz, dakle niže od američkih, zato zrakoplovi u europskome zračnom prostoru nemaju tih poteškoća.

Očekivana dobit

Zbog navedenih problema neće se obustaviti komercijalizacija 5G mreže. Povezivanja na tu mobilnu mrežu već bi ove godine trebalo biti više od milijardu, do 2025. dvije milijarde, a do kraja iste godine, prema izvještaju 'The Mobile Economy Report 2022' udruge GSMA, u kojoj je više od 750 mobilnih operatora, 5G trebao bi tvoriti više od petine ukupnih mobilnih veza. Zasad je u sedamdeset zemalja svijeta aktivno dvjestotinjak 5G mreža. Od primjene tehnologije pete generacije očekuje se velika dobit: tržišni analitičari najavljuju da bi aplikacije utemeljene na 5G-u do kraja ovoga desetljeća mogle vrijediti 330 milijardi dolara u svjetskom BDP-u. Zbog toga mnoge tvrtke uvode 5G tehnologiju u poslovanje, no prije nego što to bude povećalo prihode, treba uložiti u novu tehnologiju, a nema jednoznačnog odgovora koliko to stoji. Ulaganje ovisi o modelima potrošnje 5G-a, bilo da je riječ o privatnim mrežama unutar neke kompanije bilo onima za javni sektor.

Međutim, zna se da u usporedbi s 4G mrežom, koja može podržavati najviše sto tisuća uređaja po četvornom kilometru, 5G može ih povezati i do milijun. Tehnologijom pete generacije danas se može, primjerice, s velike udaljenosti pristupiti važnim resursima, što postaje sve važnije u poslovanju. Peta generacija bežične mrežne tehnologije može podržati brzine od 10-ak gigabita u sekundi za telefone, što je 600 puta brže od 4G brzina, zbog čega poboljšati ljudsku interakcije s tehnologijom i digitalnim sustavima na načine koji su prije bili nezamislivi. Uvođenje privatnih 5G mreža aktualno je i hrvatskim tvrtkama, ali zasad samo u testnoj fazi. Dizajn i uvođenje privatnih 5G mreža, campus networka, provodi se ovisno o potrebama poslovnih korisnika i omogućava dedicirani kapacitet, nisku latenciju, veliku sigurnost... Te mreže omogućit će upravljanje kritičnim aplikacijama u stvarnom vremenu i bit će temelj sustava utemeljenih na senzorici, automatizaciji, robotici i primjeni umjetne inteligencije.

Kampusne mreže

Zbog toga u Hrvatskom Telekomu tvrde da je 5G tehnologija jedan od najvećih pokretača hrvatskoga gospodarstva čiji bi utjecaj do 2035. mogao vrijediti od 1,5 milijardi do čak 18 milijardi eura, ovisno o tome koliko aktivno Hrvatska bude ostvarivala taj potencijal. Hrvatski Telekom prvu je kampusnu mrežu postavio 2020. na Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu radi razvoja novih rješenja temeljenih na 5G-u. Preduvjet za uvođenje tehnologije pete generacije jest NSA (engl. non-standalone) verzija: treba napraviti prilagodbe na jezgrenoj mreži i IT sustavima, osigurati vremensku faznu sinkronizaciju i veće kapacitete transportne mreže te potporu 5G tehnologije u radijskom dijelu mreže. No uvođenje svake nove tehnologije dugotrajan je postupak, pa će i prelazak na 5G potrajati; procjenjuje se da će 4G 'živjeti' još deset do petnaest godina.

Kad su posrijedi smetnje kojima bi 5G tehnologija mogla otežati rad uređaja, u HT-u tvrde da se i 5G i 5 GHz Wi-Fi upotrebljavaju za bežično povezivanje, ali da nemaju ništa drugo zajedničko. Tko god spominje 5G Wi-Fi, zapravo misli na 5 GHz Wi-Fi, što se razlikuje od 5G mobilnog standarda; zato nastaje nesporazum u korelaciji tehnologije 5G-a i Wi-Fija​. Wi-Fi ima dva frekvencijska pojasa koja se mogu upotrebljavati, 2,4 GHz i 5 GHz. Drugi je pojas noviji, ušao je u široku upotrebu sa standardom Wi-Fi 5 (802.11n). Wi-Fi frekvencijski pojasi dio su nelicenciranog spektra i u pravilu se njima koristi bilo koji uređaj koji primjenjuje Wi-Fi način povezivanja, zbog čega su uvijek mogući zagušenje pojasova i interferencija između uređaja koji ih upotrebljavaju.

S druge strane, 5G tehnologija upotrebljava licencirani dio spektra, za koji su potrebne posebne dozvole lokalnog regulatora. Taj spektar ne rabi se na kućnim usmjerivačima (engl. router). Oni se mogu spajati s pomoću Wi-Fi mreža, zato nema nikakve interferencije i ometanja jedne mreže (mobilne 5G mreže) s Wi-Fi modemima/usmjerivačima.

Prema potrebama

Prema riječima Zorana Arambašića, direktora planiranja i razvoja radijske pristupne mreže A1 Hrvatska, ta kompanija surađuje s više inovativnih hrvatskih kompanija među kojima su Gideon, DOK-ING i poduzetnički inkubator PISMO powered by A1 iz Novske.

– Ondje polaznici programa za razvoj igara i zaposlenici 70-ak startupova imaju na raspolaganju najsuvremenije pristupne tehnologije – gigabitnu A1 optičku i unutarnju 5G mrežu – pa mogu prilagoditi svoje proizvode brzinama, latenciji i drugim prednostima te tako biti globalno konkurentni. Također, jedan od najuspješnijih proizvođača autonomnih robota na svijetu, startup Gideon, ​u suradnji s A1 Hrvatska razvio je i testirao logističkog robota na 5G mreži. Na njegovu testnom poligonu omogućena je najsuvremenija pristupna tehnologija – gigabitna, unutarnja A1 5G mreža u frekvencijskom području od 3,5 GHz. Potkraj prošle godine DOK-ING i A1 Hrvatska predstavili su prvu primjenu 5G tehnologije u frekvencijskom pojasu od 26 GHz i tako korisnicima omogućili optičko iskustvo s pomoću mobilne mreže s propusnosti od 2 Gbps – kaže Arambašić i dodaje da se uvođenjem i primjenom 5G mreže na području visokih frekvencija (26 GHz) odnosno području milimetarskog vala (mmW) omogućuje znatno povećanje kapaciteta i pružanje usluge iznimno kratkog vremena odziva od samo nekoliko milisekundi na mikrolokacijama poput pravih 5G kampusa te za razne industrijske potrebe i dedicirane privatne 5G mreže, stadione ili dvorane.

– Sljedeća je faza uvođenje mogućnosti određivanja posebnog prioriteta na mreži za potrebe pojedinih korisnika – network slicea. Tako se korisniku dediciraju kapaciteti i jamči kvaliteta isporučene usluge poput niske latencije ili prioritetnog prijenosa podataka. Upravo je to najveća promjena i prednost koju donosi 5G u odnosu na 4G tehnologiju: omogućavanje prilagodbe dizajna mreže potrebama poslovnih korisnika i sve većim zahtjevima za kvalitetu i jamstvo stabilne usluge – kaže Arambašić.

Sto puta brže

Nedavno je u zagrebačkoj tvornici AD Plastika puštena u rad testna mreža​ OIV 5G PrivateNET. Taj je projekt realiziran u suradnji s OIV-om i Nokiom.

– Daljnja digitalizacija i automatizacija poslovanja u našoj je industriji nužnost. Industrija 4.0 je realnost i moramo biti spremni za nastavak njezine primjene. 5G tehnologija, osim što je sto puta brža od postojeće, omogućava nam istodobno spajanje pametnih i digitalnih uređaja kojima se svakodnevno koristimo u proizvodnji, a koji će u budućnosti biti još zastupljeniji. U ovom je trenutku to podloga za povezivanje uređaja koji će nam pomoći u proizvodnim procesima i isporuci, a za budućnost stvaramo pretpostavke izgradnje moderne, digitalizirane i perspektivne kompanije – kaže Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika.

Za uvođenje testne 5G mreže trebalo je definirati lokaciju u tvrtki, postaviti 5G pristupne točke te instalirati serversku infrastrukturu za upravljanje 5G uređajima i nadzor nad njima. Obavljene su i manje prilagodbe na fizičkoj i logičkoj mrežnoj infrastrukturi te je korisnička oprema 5G usmjerivačima spojena na novu mrežu. Tvrtke koje su uvele testne 5G mreže očekuju da će im se to itekako isplatiti kad iz testne faze prijeđu na višu razinu, ali o tome koliko su dosad novca uložile u to nitko u njima ne želi govoriti.