Naočale za virtualnu i proširenu stvarnost brišu granice fizičkog i digitalnog svijeta, a u Appleu se nadaju da će napraviti revoluciju, istu kao što je i Iphone 2007.
Od početka sljedeće godine na globalnom će tržištu biti dostupne naočale za virtualnu i proširenu stvarnost, Vision Pro, kompanije Apple. Riječ je o njihovom, kako su ga nazvali, najrizičnijem proizvodu od lansiranja iPhonea 2007. i koji će koštati 3499 dolara, triput više od cijene sličnog proizvoda kompanije Meta. Isto kao što je iPhone napravio revoluciju na tržištu mobilne telefonije, tako bi, kako se nadaju, Vision Pro trebao u potpunosti transformirati svakodnevicu kupaca, izbrisati granicu između digitalnog i fizičkog svijeta.
U budućnosti kakvu predviđa i priželjkuje Apple, virtualni će sadržaj biti neprimjetno stopljen s okruženjem, stvarati iskustva koja su kreativna, informativna i funkcionalna. Ili, kako je Tim Cook objasnio tijekom predstavljanja novog proizvoda, Apple očekuje da će se Vision Pro koristiti za sve, od tjelovježbe, zabave, posla, pa do obrazovanja, igranja, razvoja sadržaja i šopinga.
Za razliku od dosadašnji naočala za virtualnu stvarnost, korisnik će s Vision Pro-om istovremeno vidjeti stvaran i virtualan svijet. Tako će, primjerice, pokretom glave dnevni boravak pretvoriti u kino-dvoranu, a video-pozivom moći „nazvati“ hologram prijatelja.
Veliki iskorak
Kako navodi Big Think, iako je proizvod inovativan, sama ideja nije. Prvi eksperimenti s takozvanim imerzivnim uređajima provodili su se još šezdesetih godina na Harvardu kad je kreiran Ultimate Display. Uređaj je mogao pratiti pogled korisnika koji su promatrali 3D modele iz različitih perspektiva. Taj harvardski eksperiment nadahnuo je razvoj polja virtualne stvarnosti u kasnim osamdesetima kad su razvijena i prva računala nalik onima kakve poznajemo danas. Do 1992., prvi sustav mještovite stvarnosti razvijen je u istraživačkom laboratoriju američkih zračnih snaga (Virtual Fixtures) koji je omogućio korisnicima da upravljaju stvarnim i virtualnim objektima.
Iako je od toga prošlo više od tri desetljeća, naočale za proširenu stvarnost bile su ograničene na profesionalne primjene. Upravo zbog komercijalne dostupnosti, Vision Pro predstavlja pravu prekretnicu, a Apple virtualnu/proširenu stvarnost diže na potpuno novu razinu performansi i upotrebljivosti.
Vision Pro, naime, ima 12 ugrađenih kamera, neke prate pokrete ruku, druge prate pokrete očiju i snimaju stvarni svijet te ga prikazuju na unutarnjim zaslonima što omogućuje precizno spajanje virtualnog i stvarnog svijeta. Također, uređaj ima i pet senzora, šest mikrofona, gumb za snimanje fotografija i videa te kotačić za upravljanje opcijama Vision Pro. Dizajniran je modularno kako bi odgovarao licu svakog korisnika, a zahvaljujući tehnologiji EyeSight vide se i oči korisnika.
Magija ili distopija
Apple, nastavlja Big Think, nije jedina velika korporacija koja ulaže u ‘proširenu‘ budućnost. Ove godine, kompanije Google, Samsung i Qualcomm objavile su da zajedno razvijaju platformu proširene stvarnosti temeljene na Androidu, dok je Google najavio razvoj moćnog alata za AR programere, Geospatial Creator.
Meta pak planira lansirati AR uređaje nove generacije te je samo prije nekoliko dana najavila da izbacuje novu verziju naočala Quest 3. Ako je suditi prema najavama i stotina milijuna dolara koje se ulažu u razvoj funkcionalnih, komercijalnih AI/AR uređaja, budućnost će doista biti proširena.
Kako navodi Big Think, zahvaljujući njima, korisnici će doista imati osjećaj da imaju supermoći; granica između virtualnog i stvarnog svijeta će biti izbrisana. No, svi ti proizvodi, uzbudljivi su koliko i zastrašujući, jer toliko moćna tehnologija ima značajan potencijal za zloupotrebu. Primjera radi, uređaji za proširenu stvarnost mogu pratiti ponašanje i raspoloženje korisnika tijekom dana, a u kombinaciji s AI tehnologijom, mogu postati alat za manipulaciju.
Stoga, proizvođači bi morali jamčiti korisnicima sigurnost i pravo na privatnost, a regulatorna tijela postaviti nova pravila igre. U suprotnom, magična budućnost kakvu najavljuje Apple lako bi se mogla pretvoriti u čistu distopiju.