Već se duže vrijeme ispitujemo kako će umjetna inteligencija oblikovati naše živote te još uvijek postoje nepoznanice vezane uz ovaj novi oblik tehnologije. Ipak, postoji jedno područje u koje je umjetna inteligencija već ušla te je itekako vidljiva. Radi se o online igrama.
Velike igre kao što je recimo World of Warcraft već neko vrijeme okupiraju botovi. Iako mnogi od njih koriste jednostavna sučelja tipa point-and-click i nagrađuju igrače za dovršavanje zadataka koji se ponavljaju, neki od njih lako mogu koristiti automatizirane skripte za ubiranje nagrada u igri neljudskim tempom, a te nagrade zatim mogu prodati za pravi novac na sekundarnim tržištima.
Ipak, njihova nesposobnost da održavaju razgovor s igračima učinila ih je lakšim za uočavanje, ali novi ChatGPT dodatak koji se pojavio na tržištu u ožujku je omogućio botovima da realističnije oponašaju ljudske igrače ostavljajući stvarne ljudske igrače nesposobnima prijaviti loše glumce i programere koji pokušavaju pronaći rješenje.
Tehnologija koju pokreće umjetna inteligencija ne samo da prijeti transformacijom ovih desetljećima starih igara već nudi i pogled u čudnu, novu stvarnost u kojoj je praktički nemoguće razlikovati ljude od robota.
Niti jedna igra danas nije tako opterećena botovima kao što je ‘Old School RuneScape‘. Ponovno lansiranje avanturističke igre britanskog Jagexa u kojem igrači nastanjuju svijet mašte Gielinor i ubijaju čudovišta, grade domove i obavljaju misije broji gotovo dva milijuna aktivnih igrača te ju se svrstava u jednu od najprometnijih ‘massive multiplayer online‘ igara.
Ova je igra iznimno privlačna za botove jer je prilično jednostavna, nagrađuje igrače digitalnim zlatom kojeg je tada lako preprodati za pravi novac. Iako je teško utvrditi točan broj ‘neljudskih‘ računa, pretpostavlja se da su otprilike jedna četvrtina igrača zapravo tzv ‘boteri‘.
Boteri, odnosno oni koji stoje iza botova, općenito spadaju u dvije kategorije; igrače koji koriste usluge automatiziranih robota kako bi prevarili igru i preskočili dosadne dijelove igre te igrače koji pokreću organizirane operacije ‘farma botova‘, odnosno velikih grupa botova za masovno prikupljanje valuta u igri kako bi ih prodali na sekundarnim tržištima. Zanimljivo je da, prema pisanju Business Insidera, igrači na takozvanom ‘crnom tržištu igara‘ mogu zaraditi čak šestoznamenkaste iznose.
Ovakvi ‘igrači‘ zadaju glavobolje svim developerima koji uvode sve sofisticiranije mehanizme za identifikaciju i zabranu botova, a najpouzdaniji alat za otkrivanje botova do sad je bila sama zajednica, odnosno igrači mogu prijaviti accounte za koje smatraju da su lažni. No integracija ChatGPT-a mijenja ‘pravila igre‘.
Botovi sve pametniji
Gotovo odmah nakon što je OpenAI objavio novu verziju chatbota početkom ožujka boteri su se počeli koristiti umjetnom inteligencijom pa su botovi tako postali napredniji te ih je iznimno teško razlikovati od ljudskih igrača. Chatbot sada upija kontekste razgovora te daje kvalitetnije odgovore na upite igrača.
Koristeći aplikacije trećih strana kao što je Bot Detector neki su igrači uspjeli dokumentirati interakcije s vjerojatnim GPT-integriranim botovima te se u pojedinim slučajevima činilo da su ti botovi suosjećali sa stvarnim igračima te su se čak ‘žalili‘ na obilje botova koje se može vidjeti u igri. Upravo zato deveoperi smatraju da se bližimo situacijama u kojima nećemo ni biti svjesni da razgovaramo s botom.
Iako mnoge plaši dolazak naprednije umjetne inteligencije u gaming sektoru bi ona mogla imati itekako pozitivan utjecaj. Prema pisanju Business Insidera, izuzme li se mogućnost preprodaje nagrada na crnom tržištu, botovi bi mogli biti korisni u igrama jer bi mogli voditi složene ‘razgovore s igračima‘ te utjecati na kvalitetu iskustva. Pogotovo ako se radi o NPC-jevima odnosno takozvanim ‘Non-player characterima‘.
Upravo zato u izvješću koje je objavio Inworld AI, platforma za razvojne programere koja pokušava unijeti umjetnu inteligenciju u gaming, navodi se da 99 posto ispitanih igrača vjeruje da bi ugradnja umjetne inteligencije pozitivno utjecala na gaming, dok je 78 posto reklo da bi proveli više vremena iskušavajući ovakve mogućnosti.
– Ljudi su pripovjedači. Privlače nas narativi koji nam pomažu da shvatimo svijet oko nas. Ista stvar vrijedi i za svijet igara - što je priča sveobuhvatnija i uvjerljivija, to više želimo ostati u njoj – rekao je Kylan Gibbs, suosnivač i direktor proizvoda Inworld AI-a, u intervjuu za AI Magazine.
S obzirom na potencijal umjetne inteligencije njena bi brza integracija u igre mogla otkriti i neke od zamki ali i prednosti stvaranja virtualnih prostora u kojima ljudi mogu naizgled ravnopravno živjeti s robotima koji imaju reflekse u igri gotovo kao ljudi. Mnogi zato smatraju da će se na njoj u budućnosti vjerojatno nastaviti eksperimentirati kako bi ostvarila svoj puni potencijal u gaming sektoru.