S početkom zimskog semestra ove godine na društvenim je mrežama, ponajprije TikToku, osvanuo novi trend promocije ChatGPT-ja kao ‘odličnog alata za pisanje seminarskih radova ako nemaš inspiracije napisati ga sam‘. Zabrinulo je to opću javnost, koja je inicijalno na taj alat gledala kao na zlo koje će smanjiti kvalitetu obrazovanja. Hrvatska se visoka učilišta ipak ne slažu s tim.
– Umjetna inteligencija postala je jedan od najvažnijih generatora društvenog i ekonomskog razvoja. Upravo s početkom ove akademske godine uveli smo nekoliko kolegija koji studente uče kako razvijati i upotrebljavati sustave umjetne inteligencije u poslovanju i njima upravljati, kao što su Sustavi umjetne inteligencije u poslovanju, Strojno učenje te Umjetna inteligencija i sigurnost, na kojima će studenti, između ostalog, učiti kako se koristiti ChatGPT-jem na etičan način, primjerice za pisanje projektnih prijava – govore s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, s kojeg tvrde i da je vrlo važna AI pismenost. Na njoj taj fakultet radi već dva desetljeća izvodeći kolegij Afektivno računarstvo, u kojem se studenti uče kako se koristiti umjetnom inteligencijom (AI) za automatsko identificiranje emocija, a još 2003. uveden je predmet Otkrivanje znanja iz baza podataka, na kojem studenti uče kako analizirati podatke metodama umjetne inteligencije te su po tome, tvrde, vodeći u regiji.
Primjeri dobre prakse
Osim studenata, sustave i metode umjetne inteligencije u svom istraživačkom radu primjenjuju i nastavnici tog zagrebačkog fakulteta, a za istu se svrhu AI upotrebljava i na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (EFOS). Kako tvrdi prodekanica za znanost EFOS-a Marina Stanić, na njihovu fakultetu, ali i drugim fakultetima osječkog sveučilišta, organizirane su interne radionice usmjerene na povećanje AI pismenosti nastavnog osoblja, ali i pronalaženje odgovora na razna pitanja vezana uz umjetnu inteligenciju, primjerice pitanja uloge pisanih zadataka u procesu vrednovanja znanja studenata te mogućnosti korištenja AI alata u poticanju kreativnosti, izgradnji argumenata i istraživanjima.
– Uistinu je mnogo načina na koje umjetna inteligencija može biti korištena u nastavnom procesu i oni ovise o području obrazovanja. Tema korištenja umjetne inteligencije u obrazovanju je relativno nedavno postala izrazito popularna, no primjena umjetne inteligencije u obrazovanju prisutna je već dosta dugo. Georgia Tech University u SAD-u još se 2016. koristio virtualnim AI asistentom u nastavi. Naravno da je proces uključivanja umjetne inteligencije izravno u obrazovni proces kompleksan i izazovan, ali moguće koristi uistinu su velike i do nas je da odluke o tome donesemo u duhu struke i etike – objašnjava Stanić.
Da se umjetna inteligencija u nastavnom procesu ozbiljno shvaća potvrdili su i s RIT-a (Rochester Institute of Technology), koji je AI uključio i u strateška planiranja s obzirom na to da je riječ o ‘važnom elementu u poslovima budućnosti‘.
– Proteklu akademsku godinu nastavnici su proveli eksperimentirajući s alatima temeljenima na AI-ju, paralelno s time kako su ih otkrivali i studenti. Alatima su su koristili u nastavi u različitim oblicima, pa je tako sadržaj koji je generirao AI bio podloga za analizu i usporedbu sa sadržajem koji generira čovjek. Alati su se pokazali i iznimno korisni u, primjerice, izradi rubrika za vrednovanje ili pak za pružanje povratnih informacija. Mogućnosti su doista šarolike, a broj primjena ovisi o ljudskoj mašti i kreativnosti – govori Jakob Patekar, prodekan za znanost i opće obrazovanje na RIT-u Croatia.
Nije smetalo, nego pomagalo
Možda malo drugačiji pogled na umjetnu inteligenciju od drugih fakulteta ima Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu jer, kako u njemu tvrde, oni ne žele biti samo puki korisnici umjetne inteligencije već razvijaju nove algoritme, odnosno podučavaju studente kako rade algoritmi u pozadini AI-ja.
– Među ostalim, imamo kolegij ‘Uvod u umjetnu inteligenciju‘, koji je obvezan svim studentima računarstva u šestom semestru. Nakon njega, imamo više obveznih i izbornih kolegija koji su fokusirani na neke segmente umjetne inteligencije, kao na primjer: Uvod u znanost o podacima, Strojno učenje, Duboko učenje i Neuronske mreže. Osim toga, mnogi studenti rade svoje završne i diplomske radove u području razvoja umjetne inteligencije ili korištenja AI algoritama u nekim konkretnim primjenama, na primjer u obradi medicinskih slika, slika i podataka iz automobila, u robotici i slično – kažu s FER-a, napominjući da su AI alati upravo to – alati te ih se treba prihvatiti kao pomoć, a ne kao smetalo jer ‘kao što nam Word ili Latex pomažu da uredimo tekst, Google prevoditelj da ga prevedemo, tako nam ChatGPT pomaže u lijepom sastavljanju teksta, na raznim jezicima‘.
– Nama koji smo tehničari, koji volimo matematičke formule, programiranje i razvoj, najmrskiji dio posla je kada dođemo do trenutka kada moramo napisati dokumentaciju. Upravo ovakvi alati pomažu nam u poslovima koji su nužni, ali nam ne predstavljaju radost. Zato je dobar dio kolega prigrlio AI alate i s veseljem ih upotrebljava – objašnjavaju s FER-a.
I u Algebri su AI alati sastavni dio svakodnevice.
– Zahvaljujući nizu projekta prepoznati smo kao jedan od centara u našoj regiji koji suvereno razvija vlastite i kapacitete partnera u visokom obrazovanju u području primjene umjetne inteligencije. Algebra LAB nositelj je i Silver certifikata BDVA, imamo svoje predstavnike u ESCO odboru za razvoj vještina na razini EU-a te u TEHDAS projektu primjene podatkovnih modela u zdravstvu – nabraja Maja Brkljačić, rukovoditeljica poslovnog područja Algebra LAB-a, ističući da vrlo aktivno sudjeluju u istraživanju, razvoju i primjeni i poslovnoj validaciji koncepata i vrijednosti koje omogućavaju alati umjetne inteligencije te potiču studente da prepoznaju njihovu vrijednost ne samo za proces obrazovanja nego i za njihove buduće profesije.
A kako i ne bi s obzirom na to da je riječ o danas najtraženijem području djelovanja u IT sektoru, koje se najbrže razvija te se sve više traže stručnjaci za AI. Zato su i na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike (FOI) prije dvije godine napravili reviziju na prijediplomskom studijskom programu Informacijski i poslovni sustavi, koji studentima nudi i modul Umjetna inteligencija u poslovanju.
– AI alatima koristimo se u nastavnom procesu zavisno od konteksta. Ukratko, AI alate ne upotrebljavamo tamo gdje želimo da studenti sami razvijaju neke vještine ili demonstriraju znanje određenoga gradiva – govore s FOI-ja.
Prepoznavanje varalica
I dok nove mogućnosti nude bolje usvajanje znanja, i dalje se postavlja pitanje treba li kontrolirati umjetnu inteligenciju u nastavi, odnosno treba li je ograničiti. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu već rade u ovom smjeru, ne konkretno vezano uz ograničenje, nego kod prepoznavanja izvornosti tekstova.
– Fakultet za kontrolu izvornosti i autorstva radova upotrebljava softver Turnitin, koji ima mogućnost detekcije AI sadržaja radova na engleskom jeziku. Iako ta mogućnost nije dostupna za hrvatski jezik, naši nastavnici vode računa o stilu i formatu teksta koji može upućivati na korištenje AI alata te studente upućuju na korekciju takvog teksta – napominju s EFZG-a.
Na FER-u se pak prisjećaju bliske pandemijske prošlosti kada su na dijelu svojih kolegija imali poseban pristup: dopustili su upotrebu svega (knjiga, bilježnica, programskih jezika), ali su postavljali pitanja tako da ne provjeravaju poznavanje činjenica, nego provjeravaju korištenje i povezivanje tih činjenica. Takav pristup planiraju primijeniti i na AI alate. I RIT se zalaže za svjesnu i etičnu uporabu AI alata pa su, kaže Patekar, neki od nastavnika već osmislili pravila korištenja takvih alata u kontekstu svojih kolegija. Iako istražuju i upotrebljavaju alate za detekciju sadržaja koji je generirao AI, naglasak su ipak stavili na to kako prigrliti alate i upotrebljavati ih na primjeren način.
Mjesta za AI u nastavnom procesu, čini se, apsolutno ima i to ne samo kao podrška pri učenju nego i u oblikovanju budućih stručnjaka za umjetnu inteligenciju. No nije sve povezano s umjetnom inteligencijom sjajno i božanstveno, ona uistinu ima i negativnih aspekata, a jedan od njih je, kaže Brkljačić, intelektualna lijenost.
– Nekad smo se za snalaženje u prostoru, bilo pješice bilo autom, koristili papirnatim geografskim kartama. Danas se koristimo Googleovim ili Appleovim kartama na mobitelima. Ljudi koji nisu naučili čitati kartu ne znaju danas pročitati ni rutu na Google Mapsu kao što nisu znali objasniti što vide na geografskoj karti. Isto vrijedi i za ChatGPT. Učenici u školama, kao i studenti na fakultetu, instinktivno će prestati samostalno pisati sve oblike domaćih zadaća i riješit će ih sve za pet minuta s pomoću ChatGPT-ja. To se već sada događa. Domaće zadaće zvuče dosadno, ali imaju svoju čvrstu ulogu u obrazovnom procesu: pomažu utvrđivanju znanja i razvoju vještina – objašnjava Brkljačić poentirajući kako je na obrazovnim institucijama da pronađu nove oblike i vrste domaćih zadaća koji će nastaviti ispunjavati svoju funkciju.