Ako umjetna inteligencija transformira globalno gospodarstvo, onda su podatkovni centri koji ju treniraju zapravo tvornice budućnosti pa vlade diljem svijeta podatkovne centre sposobne za treniranje umjetne inteligencije vide kao strateški resurs koji žude kontrolirati, piše Financial Times.
Korištenje snažnog računalstva u strateške svrhe nije ništa novo, tijekom Hladnog rata SAD je dopustio prodaju superračunala Sovjetskom Savezu samo ako su se koristila za prognozu vremena, a ne za nuklearne simulacije. Ta su pravila bila nametnuta zahtjevima da Sovjeti prihvate stalne strane promatrače te da čak predaju podatke superračunala na analizu američkim obavještajnim službama.
Poput superračunala, sustavi umjetne inteligencije koji se danas razvijaju imaju i civilne i vojne mogućnosti te mogu optimizirati aplikacije za dostavu hrane, ali također mogu analizirati satelitske fotografije i izravne napade dronova. Nije nerazumno kladiti se da će kontrola nad podatkovnim centrima umjetne inteligencije imati jednako političke i ekonomske implikacije.
Svi napredni sustavi umjetne inteligencije razvijeni su u podatkovnim centrima punim vrhunskih čipova, poput onih koje proizvodi Nvidia. Isti ti čipovi već podliježu kontroli izvoza SAD-a, a napredni memorijski čipovi mogli bi uskoro biti dodani na taj popis. Države poput Kine dobile su opće zabrane koje im onemogućuju pristup ograničenim američkim čipovima pa sada razvijaju vlastite. Zato ne bi bilo iznenađujuće da sve više zemalja želi zajamčen pristup AI tehnologiji putem podatkovnih centara koji su izgrađeni na njihovom tlu.
Međunarodni projekti
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati ne skrivaju svoju ambiciju da postanu središta razvoja umjetne inteligencije s obzirom na ogromna ulaganja u podatkovne centre. Kazahstan pak želi izgraditi podatkovni centar za umjetnu inteligenciju i obučiti modele na vlastitom jeziku dok Malezija doživljava procvat podatkovnih centara uz nova velika ulaganja američkih i kineskih tvrtki.
Američke tvrtke koje se bave računalstvom u oblaku vide tu unosnu priliku, baš kao i američki diplomati jer ne postoji bolji način da isključite kinesku tehnologiju nego da druge zemlje uključite u svoj oblak. Kad je američki predsjednik Joe Biden ugostio kenijskog predsjednika Williama Rutoa u svibnju, Bijela kuća je ponosno objavila da Microsoft gradi veliki novi podatkovni centar u Keniji kako bi ponudio usluge računalstva u oblaku.
Ono što Bijela kuća nije spomenula jest da će Microsoft razviti kenijski podatkovni centar zajedno s G42, tehnološkom tvrtkom u vlasništvu UAE-a koja ima povijest tehnološkog partnerstva s kineskim tvrtkama. Ranije ove godine Microsoft je najavio da će uložiti 1,5 milijardi dolara u G42.
Ipak, pojedine skupine u Washingtonu, prema pisanju FT-a, brinu da poslovi poput ovog ugrožavaju njihovu kontrolu nad AI tehnologijom, a smetaju im i dugogodišnje veze između tvrtke G42 i kineskih tehnoloških kompanija poput Huaweija. Naposlijetku, čini se da bi rat čipova mogao biti praćen ratom u oblaku.
Kakve god mjere zaštite Washington zahtijevao u vezi s dogovorom Microsoft-G42 smatrat će se predloškom za buduće međunarodne projekte podatkovnih centara. Naravno, neće se Kina samo tako predati pred SAD-om i njezinim saveznicima. Naime, Huawei udvostručuje svoje napore u izgradnji vlastitog poslovanja računalstva u oblaku za klijente u Kini i inozemstvu. Čelnik Huawei Clouda nedavno je ustvrdio da bi Kina trebala ‘preusmjeriti potražnju‘ s čipova i umjetne inteligencije na oblak. No, čipovi, oblaci i podatkovni centri suštinski su međusobno povezani, sve dok vrhunski čipovi s kontrolom izvoza daju tvrtkama koje se bave računalstvom u oblaku mogućnost učinkovite implementacije umjetne inteligencije.