HUP osnovao novi ogranak za širu primjenu AI-ja u gospodarstvu

Predstavivši prvo Kompas konkurentnosti, a zatim i akcijski plan za razvoj umjetne inteligencije, Europska unija posljednjih mjeseci nastoji poduprijeti tehnološki razvoj kako bi Europa održala korak s rastućom tehnološkom konkurencijom iz SAD-a i Kine. U skladu s time, unutar HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT) nedavno je počela djelovati Koordinacija za umjetnu inteligenciju, inicijativa koja trenutno okuplja gotovo 80 predstavnika tvrtki iz svih udruga Hrvatske udruge poslodavaca. Riječ je o vodećim tvrtkama iz industrije, financija, trgovine, zdravstva, ICT i drugih grana. Međutim, Koordinacija okuplja i industrijske stručnjake, pravne i regulatorne eksperte te predstavnike akademske zajednice.

– Kao poslodavci i društveno odgovorni pojedinci moramo maksimalno ozbiljno prionuti izradi smjernica kako bismo se pobrinuli da se u Hrvatskoj dogodi porast zapošljavanja uslijed tehnološkog napretka i iznadprosječni rast novostvorene vrijednosti – izjavio je povodom osnivanja Koordinacije Hrvoje Josip Balen, predsjednik izvršnog odbora HUP-ICT-ja. Naime, Svjetski ekonomski forum u aktualnom izvješću o budućnosti radnih mjesta predviđa da će se zahvaljujući umjetnoj inteligenciji do 2030. globalno stvoriti 11 milijuna novih radnih mjesta, ali da će ih istovremeno i devet milijuna nestati. Stoga će novoosnovana Koordinacija, između ostaloga, nastojati spriječiti da Hrvatskom počnu dominirati poslovi s malom ili nepostojećom dodanom vrijednosti.

Optimizacija procesa

Ratko Mutavdžić, voditelj HUP Koordinacije za umjetnu inteligenciju, na primjeru zdravstva objašnjava kako će kroz edukacije i prekvalifikacije Koordinacija razvijati nove kompetencije kod postojećih i budućih radnika.

– Primjenom AI tehnologija u dijagnostici i analizi medicinskih podataka moguće je ubrzati procese i smanjiti pritisak na zdravstveni sustav, dok se istovremeno otvaraju nova radna mjesta za stručnjake koji će razvijati, primjenjivati i nadzirati te sustave. Slično vrijedi i za proizvodni sektor, gdje AI omogućuje optimizaciju procesa, ali zahtijeva nove kompetencije kod zaposlenika, kako u području upravljanja podacima, tako i u analizi rezultata – kaže Mutavdžić.

Upravo su povećanje produktivnosti i konkurentnosti te stvaranje uvjeta za rast zapošljavanja kroz AI ključni ciljevi Koordinacije, i to ne samo u tehnološkim zanimanjima, već i u drugim sektorima.

– Vjerujemo da će kombinacija novih znanja, iskustva, tehnologije i suradnje između ključnih dionika dovesi do povećane produktivnosti, kvalitetnijih usluga i otvaranja novih tržišta, a sve to doprinosi stvaranju dodatne vrijednosti u gospodarstvu – dodaje Mutavdžić.

Edukacije za male poduzetnike

S druge strane, Koordinacija će provoditi i edukacije za poslovni sektor, a ideja je da najveći dio tih edukacija bude besplatan za članove HUP-a. Plan je, kaže Mutavdžić, pokrenuti transfer znanja članova međusobno, s posebnim naglaskom na male i srednje poduzetnike koji nemaju interne resurse za učenje o umjetnoj inteligenciji.

Koordinacija će funkcionirati kroz tri radne skupine – jedna će se baviti primjenom AI-ja u gospodarstvu, druga suradnjom s javnim sektorom i akademskom zajednicom, a treća etičkom i odgovornom uporabom umjetne inteligencije. Svaka od njih moći će inicirati programe za obrazovanje i prekvalifikaciju stručnjaka u AI tehnologijama, ali i istraživanja inovativnih AI rješenja koja bi bila usklađena s potrebama gospodarstva i društva.

– Svaka grupa ima jasno definirane ciljeve i zadatke, a zajedno rade na poticanju inovacija, povećanju konkurentnosti i razvoju regulatornog okvira za sigurnu i etičku primjenu AI-ja. Kroz radionice, edukacijske programe, savjetovanja i razvoj projektnih inicijativa, Koordinacija će biti katalizator za bržu digitalnu transformaciju, ali i svojevrsni most između teorije i prakse. Jedan od glavnih ciljeva Koordinacije jest povećanje upotrebe umjetne inteligencije u gospodarstvu – poručuje Mutavdžić.

AI u svim studijima

Širi je cilj, pak, postavljanje temelja za daljnji razvoj edukacija i postavljanje smjernica akademskom sektoru. Mutavdžić očekuje da će se lokalne i globalne obrazovne institucije usmjeriti na modularno učenje kroz mikrokvalifikacije te da će prevladavati fleksibilni formati učenja, uz sveprisutno učenje na daljinu ili online.

– Što se tiče razina primjene znanja, možemo očekivati da će se razvijati treninzi i programi za razvoj općih vještina poslovnih korisnika, programi namijenjeni pojedinim sektorima kao što su marketing, zdravstvo, transport, proizvodnja, javna uprava te specijalistički treninzi ili poslijediplomska usavršavanja za, primjerice, razvoj i treniranje modela, strojno učenje, podatkovnu znanost i slično. Na razini visokog obrazovanja tj. studija, umjetnu inteligenciju treba promatrati kao horizontalnu tehnologiju i možemo biti sigurni da će agilna sveučilišta i fakulteti implementirati paradigmu korištenja AI-ja u sve studije, neovisno o području i polju – zaključuje Mutavdžić.