Šezdeset posto svjetske proizvodnje hrane na leđima je malih i srednjih gospodarstava, no premalo ih si olakšava poslovanje novim tehnologijama. Ili im je preskupo u njih ulagati ili im nedostaje informacija o dostupnim digitalnim rješenjima
Bilo da je riječ o senzorima za praćenje rasta poljoprivrednih kultura, dronovima kojima se nadgledaju polja i tla bilo digitalnim aplikacijama za praćenje uroda, svi ti tehnološki alati imaju isti zajednički cilj – pomoći poljoprivrednicima, ali i ostalim dionicima prehrambenog lanca poboljšati i olakšati rad. S druge strane, potrošači su danas sve izbirljiviji, ekološki i društveno osvješteniji te otvoreno izražavaju brigu za svoje zdravlje.
Ništa manje ne očekuju ni od proizvođača hrane, trgovaca i brendova koji im tu hranu plasiraju od polja do polica. Svima je njima, dakle, cilj ispuniti ta očekivanja potrošača, a u tome im može pomoći upravo spomenuta tehnologija. Međutim, unatoč razvoju mnogih tehnoloških alata koji poljoprivrednicima i kompletnom prehrambenom sektoru omogućuju lakše i brže snalaženje u poslu, još je mnogo izazova u automatizaciji poljoprivrede.
Ograničeno uvođenje
Na primjer, uvođenje tehnoloških rješenja za poljoprivredu ograničeno je uglavnom na profesionalna i velika poljoprivredna poduzeća, navodi Matija Žulj, direktor tvrtke Agrivi, koja već deset godina posluje u agritehnološkoj industriji razvijajući digitalna rješenja za poljoprivrednike.
– Kada pogledate strukturu poljoprivrede na globalnoj razini, samo dva posto proizvođača su velika poljoprivredna gospodarstva. Ostalih 98 posto su mala i srednja gospodarstva i proizvode 60 posto svjetske proizvodnje hrane. Taj tržišni segment na globalnoj razini još nije u cijelosti digitaliziran. Ista je situacija i u Hrvatskoj i regiji, gdje je digitalizacija poljoprivrede manja od 10 posto, a upravo mali i srednji proizvođači tvore većinu sektora – objašnjava Žulj.
Kao najčešće zapreke uvođenju novih tehnologija ističe velike troškove te nedostatak informacija o dostupnim digitalnim rješenjima.
– Naime, poljoprivrednici često ne prepoznaju prednosti ulaganja u tehnologiju i prednosti koje će im donijeti, ali su i slabo informirani o postojećim tehnološkim alatima, što otežava donošenje odluka o ulaganjima u poljoprivrednu tehnologiju. Mali proizvođači često obrađuju male parcele koje ne zahtijevaju napredne tehnološke sustave, stoga često ne vide potrebu za ulaganjima u tehnologiju jer njihova proizvodnja nije usmjerena na povećanje obujma, već na osnovno preživljavanje ili lokalnu prodaju. Također, pretežno starija generacija poljoprivrednika nije dovoljno upoznata s tehnologijom i ne osjeća se dovoljno sigurna upotrebljavati nove alate. Sve te zapreke zajedno usporavaju digitalizaciju poljoprivrede – dodaje Žulj.
Neizbježni priključak na tehnologiju
Stoga je i pred ostatkom lanca zadatak da tehnologijom pojednostavni i olakša proces od proizvodnje hrane do kupnje krajnjih potrošača. Primjerice, iz Lidla Hrvatska ističu da je primjena tehnologije neizbježna za njihovo poslovanje te da s pomoću nje optimiraju i olakšavaju procese.
– Kao dio najveće maloprodajne grupacije u Europi, Schwarz grupe, koja se aktivno bavi maloprodajom hrane, recikliranjem i gospodarenjem otpadom, proizvodnjom hrane, ali i računalstvom u oblaku i kibernetičkom sigurnošću, Lidl Hrvatska ima priliku koristiti se znanjem i tehnologijom razvijenom u digitalnom odjelu Schwarz Digits, koji se bavi i implementacijom AI rješenja s fokusom na sljedivost i transparentnost – objašnjavaju iz Lidla način na koji upotrebljavaju digitalna rješenja u svojem poslovanju.
Transparentnost je prednost
Upravo je spomenuta sljedivost primjer kako tehnologija može poboljšati transparentnost u proizvodnji i u distribuciji hrane, što potrošači danas iznimno cijene.
– Sljedivost daje informaciju potrošačima o tome kako je hrana proizvedena, jer o proizvodnim praksama ovisi npr. koliko pesticida je korišteno u biljnom uzgoju ili koliko antibiotika u životinjskom uzgoju. Na taj način omogućuje transparentan uvid u proizvodni proces i donošenje informiranih odluka o kupnji, za što brojni trendovi pokazuju da je potrošačima iznimno važno. Prednost imaju i prehrambene kompanije kojima takav transparentan pristup pomaže u jačanju povjerenja kupaca, što vodi do povećanja lojalnosti i prodaje. Zato transparentnost hrane danas polako postaje ključna kompetitivna prednost za prehrambene kompanije ili trgovačke lance, a tvrtke koje prate i prikazuju te informacije imaju veće izglede za pridobivanje sve širega kruga ekološki osviještenih potrošača – objašnjava Žulj.
Također, digitalni alati za sljedivost, poput Agrivijeva rješenja Food Traceability, dodatno pomažu kompanijama ispuniti standarde i obveze izvještavanja o održivoj praksi.
Manje emisije
Lidl se, recimo, obvezao na postizanje cilja ‘nulte emisije‘ u svim svojim poslovnim područjima i opskrbnim lancima, što znači da će kompanija do 2050. smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova što je moguće bliže nuli.
– U svojim trgovinama, logističko-distributivnim centrima i uredskim zgradama Lidl upotrebljava sto posto zelenu električnu energiju. Osim toga, uspješno su provedene dodatne mjere kao što su uvođenje električnoga dostavnoga kamiona na području grada Zagreba i povećanje broja postaja za punjenje električnih automobila, zabrana transporta voća zrakom, ambiciozan cilj za omjer biljnih i životinjskih izvora proteina u asortimanu te kontinuirani razvoj ponude veganskih alternativa – objašnjavaju iz Lidla Hrvatska svoju održivu praksu, u čemu surađuju i sa Svjetskim fondom za prirodu.
Osim toga, ulaže napore u educiranje o osviještenom načinu prehrane, što je također iznimno važno, jer su i sami kupci sve osvješteniji u biranju ekoloških prehrambenih proizvoda.
– Rastućom ponudom visokokvalitetnih i održivijih proizvoda Lidl kupcima omogućuje da donesu svjesnije odluke u kupnji, pri čemu se oslanja na transparentne i vjerodostojne certifikate i oznake proizvoda koji služe kao smjernice pri kupnji – dodaju iz Lidla.
Potpora najmanjima
Što se tiče poljoprivrednika, od kojih sve kreće, Žulj objašnjava da oni korištenjem digitalnih alata mogu upravljati svojom proizvodnjom na temelju podataka s terena, što im omogućuje da smanje troškove, povećaju prinose, poboljšaju kvalitetu i smanje operativne rizike, čime osiguravaju veću profitabilnost.
– Naši klijenti diljem svijeta već vide konkretne rezultate, poput 10 – 15 posto povećanja dobiti, 5 – 20 posto rasta prinosa i 5 – 15 posto veće produktivnosti uz naš softver za upravljanje proizvodnjom. Osim toga, naši digitalni alati usmjereni su i na osnaživanje suradnje poljoprivrednika i ostalih dionika u vrijednosnom lancu poljoprivredno-prehrambene industrije. Za proizvođače prehrambenih proizvoda, primjerice, to se odnosi i na prihvaćanje novih oblika suradnje s dobavljačima kako bi osigurali održiv i učinkovit lanac opskrbe hranom – napominje Žulj.
No ovu je godinu u agrotehnološkoj industriji, kao i u svim drugim područjima, obilježio uzlet generativne umjetne inteligencije, čak i u poljoprivredi. Agrivi je to iskoristio i razvio AI savjetnika, koji je korisnicima dostupan preko jednostavnih i široko raširenih aplikacija poput WhatsAppa ili Vibera.
– Cilj je bio AI savjetnika učiniti intuitivnim i jednostavnim za korištenje poljoprivrednicima, bez obzira na njihovo tehnološko znanje i u tome generativna umjetna inteligencija donosi najveću prednost – osnažuje poljoprivrednike svih veličina uvijek dostupnim znanjem i savjetima s pomoću alata koji su im poznati. Na taj smo način premostili i glavne zapreke uvođenju tehnologije među malim poljoprivrednicima – dodaje Žulj, uvjeren da je upravo AI jedan od načina na koji se može potaknuti daljnja digitalizacija u poljoprivredi, u kojoj ima još mnogo posla ne samo u Hrvatskoj nego i na globalnoj razini, pogotovo u pomoći i potpori malim poljoprivrednicima.