Bilo da je riječ o tvrtkama ponajprije posvećenima razvoju videoigara, XR studijima, bilo audiovizualnim produkcijskim tvrtkama, domaći proizvođači videoigara posljednjih godina ostvaruju impresivne poslovne rezultate. Najveći su IT izvoznici i vječno na radaru preuzimača
Od proizvodnje, izdavanja i izvoza videoigara, preko esportskih natjecanja i gejmerskih događaja, pa sve do suradnje s brojnim drugim industrijama, sektor razvoja videoigara u Hrvatskoj u posljednje vrijeme pokazuje velik rast. Tako je, primjerice, kraj prošle godine obilježila vijest o akviziciji domaćeg studija Gamepires, tvorca popularne igre ‘SCUM‘, koji je britanski izdavač igara Jagex preuzeo za još uvijek nepoznat iznos. Novo je to veliko preuzimanje neke domaće gejming-tvrtke od velikog igrača u toj industriji, nakon famoznog preuzimanja Nanobita od švedske Stillfront Grupe 2020., koje je upravo nedavno dovršeno. Za 78 posto Nanobita Stillfront je tada platio sto milijuna dolara, ali konačni iznos preuzimanja još nije objavljen. Da gejming-industrija raste iznimno brzo i daleko nadilazi lokalne uvjete smatra Aleksandar Gavrilović, suosnivač i direktor gejming-tvrtke Gamechuck te tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (Croatian Game Development Alliace – CGDA).
– Već se godinama svake godine dogodi velika strana akvizicija poput Cateije od Playrixa, Croteama od Devolvera, Nanobita od Stillfronta, Gamepiresa od Jagexa. Te su akvizicije već redovito na razinama od šest znamenki, ali još nijedna gejming-tvrtka nije postala jednorog i prodala se za milijardu eura. Za to će se sigurno trebati pričekati još nekoliko godina – ističe Gavrilović.
Osim velikih preuzimanja, dokaz kvalitete su, naravno, igre i projekti na kojima rade. Nanobit je, primjerice, u prosincu izdao lifestyle igru ‘Too Hot to Handle‘ u partnerstvu s Netflixom, a kako kaže Ivan Murat, odnedavno direktor Nanobita te predsjednik CGDA-a, s 3,65 milijuna preuzimanja u ova tri mjeseca, bilo je to najuspješnije izbacivanje neke Netflixove igre.
Aduti gospodarskog aduta
– Očekujemo da će do ljeta postati Netflixova igra s najvećim brojem preuzimanja, što je trenutačno ‘Stranger Things: 1984‘ s 4,17 milijuna preuzimanja – dodaje Murat, koji smatra da bi još koja akvizicija mogla dodatno ubrzati razvoj gejminga u Hrvatskoj.
Gamepires je, pak, najpoznatiji po svojoj uspješnici ‘SCUM‘, igri preživljavanja koja je do sada prodana u tri milijuna primjeraka, a uz Jagex će je nastaviti unapređivati. U 2021. ostvario je 3,8 milijuna eura prihoda, a iako financijskih podataka za 2022. još nema, direktor Andrej Levenski za Lider je nedavno otkrio da za 2022. očekuju ukupne prihode od četiri milijuna eura, s obzirom na to da su zadnjih nekoliko mjeseci prošle godine bili u plusu 20 posto zahvaljujući promociji i marketingu.
Osim Gamepiresa i Nanobita, i samoborski Pine studio može se pohvaliti uspjehom. Igru ‘Escape Simulator‘, koju je izdao prije nešto manje od godinu i pol dana, dosad je zaigralo gotovo dva milijuna igrača, što je tvrtki donijelo odlične poslovne rezultate. U 2021. godini ostvario je gotovo 1,2 milijuna eura prihoda, a uz nastavak rada i razvoja na igri prošle godine uspio je nadmašiti te rezultate.
– U posljednjih devet godina, koliko studio postoji, uspjeli smo skoro svake godine udvostručiti dobit, a u posljednje dvije godine imali smo rast veći od 1000 posto – ističe suvlasnik Pine studija Boris Barbir te dodaje da osim ‘Escape Simulatora‘, koji im je trenutačno u fokusu, rade i na potpuno novom projektu, o čemu još ne smije govoriti.
Tristo posto rasta
Da je gejming već sada važan segment hrvatskoga gospodarstva s velikom perspektivom razvoja, potvrdila je i prva ‘Analiza hrvatske industrije proizvođača videoigara‘, koju je proveo CGDA uz podršku A1 Hrvatska. Naime, kako objašnjava koordinatorica medijske strategije, gejminga i sponzorstva u A1 Hrvatska Marijana Zagorac, tijekom dvije prethodne godine obilježene pandemijom gejming-tvrtke u Hrvatskoj generirale su uzastopnu dobit veću od 10 milijuna eura.
– Kad se uzme u obzir da je udio izvoza u tom prihodu čak 80 posto, to je gotovo dvostruko više od izvoza koji ostvaruje IT sektor, koji se na hrvatskom tržištu često smatra glavnim adutom gospodarskog razvoja i rasta – dodaje Zagorac.
A upravo A1 Hrvatska u partnerstvu s Poduzetničkim inkubatorom Pismo iz Novske nastoji omogućiti mladima da započnu svoje karijere u tom perspektivnom sektoru. Andreja Šeperac, ravnateljica Regionalnoga koordinatora Sisačko-moslavačke županije, ističe da je prije pet godina u Hrvatskoj djelovalo samo nekoliko gejming-studija, danas ih je oko 140, a od toga je pola osnovano u Novskoj. Edukacije u Pismu do sada je pohađalo čak 240 polaznika, a iza stanara inkubatora tisuću je različitih projekata.
– Iako je riječ o mladim tvrtkama, velik dio ih od prvih dana pokazuje odlične rezultate. Kad nekomu godišnji prihod raste više od 300 posto u odnosu na godinu prije, možemo reći da je riječ o vrlo brzom rastu. Osim videoigrama, bave se izradom različitih IT rješenja, aplikacija, mrežnih stranica, što, naravno, podupiremo jer svi znamo da izrada videoigara nije jednostavna i da traje dugo, a tvrtke moraju preživjeti pa onda rade i dodatne poslove – objašnjava Šeperac.
Rizik financiranja
Novljanske gejming-tvrtke, dodaje Šeperac, svake godine povuku oko 150 tisuća eura različitih ulaganja u svoje proizvode, a jedna od njih je i Misfit Village s videoigrom ‘Go Home Annie‘.
– Ta horor-videoigra čiji je demo objavljen na platformi Steam dsvakako je jedna od najiščekivanijih ove godine. Milijunski su pregledi te videoigre na YouTubeu, ali i drugim društvenim mrežama. Podjednako je vole igrači i oni koji vole gledati druge kako igraju – opisuje Šeperac igru nastalu u tome malome slavonskom gradu.
Upravo je ‘Go Home Annie‘, dodaje Gavrilović, primjer igre čiji je prvi dio razvoja podržao Hrvatski autovizualni centar, a potom su financiranje daljnjeg razvoja preuzeli strani izdavači, pod mnogo boljim uvjetima za lokalnu ekonomiju. Naime, iako gejming-scena naizgled cvjeta, još je zapreka s kojima se tvrtke i stručnjaci suočavaju, a jedna od njih zasigurno je i financiranje razvoja.
Gavrilović napominje da, iako je HAVC preuzeo dio rizika, još je gotovo sav rizik financiranja videoigara u Hrvatskoj prepušten razvijačima videoigara.
– Oni najčešće nemaju vlastita sredstva i moraju ulaziti u nepovoljne ugovore s investitorima i izdavačima. Brz ekonomski rast industrije videoigara morao bi biti popraćen i institucionalnim, financijskim i kadrovskim rješenjima za industriju, što je tek u povojima, ali se o tome već razmišlja, uzevši u obzir pomake u posljednjih nekoliko godina u financiranju videoigara s pomoću HAVC-a i obrazovnih programa – dodaje Gavrilović.
Sedam milijuna eura proizvođačima
Iako je potkraj prošle godine potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a, koji najviše problema stvara upravo industriji igara jer u ugovorima s američkim izdavačima gubi i do 30 posto prihoda od razvoja videoigara, još nije stupio na snagu. Gavrilović ističe da će prihodi cijelog sektora porasti za 10 posto kada se ugovor potpiše.
– Od 70 milijuna eura prihoda koji industrija na godinu stvori izvozom, oko 20 milijuna eura dolazi od igrača iz SAD-a, što znači da taj iznos više neće ići na američke poreze po odbitku od 30 posto već direktno proizvođačima, što je oko sedam milijuna eura i što je rast prihoda od 10 posto čim potpisani ugovor stupi na snagu, nakon ratifikacije Kongresa. Većina tog novca vjerojatno će se reinvestirati u nove projekte videoigara zato što je industrija i dalje u fazi ulaganja u razvoj – napominje Gavrilović.
Tvrtke se mogu koristiti i sredstvima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a Novska je primjer grada koji dodatno financira pokrenute gejming-tvrtke.
– U ovom trenutku svaka novoosnovana tvrtka u Novskoj dobije 15 tisuća eura od HZZ-a i još 2600 eura od Grada Novske – napominje Šeperac.
Perspektiva razvoja
Budući da je inkubator nastao kao projekt financiran europskim novcem, prilike vide i u sljedećoj financijskoj perspektivi. Primjerice, trenutačno provode edukativni projekt ‘AI & GAMING JURK EDIH‘ vrijedan 2,3 milijuna eura, sufinanciran sredstvima Europske komisije i iz Nacionalnog programa otpornosti i oporavka. Učenje o izradi videoigara, smatraju u Pismu, ključno je za rast industrije.
– Industrija se bez ljudi s točno određenim kompetencijama neće moći razvijati ili će doseći svoj maksimum i prije nego što to mislimo. Zato je potrebno razvijati usavršavanja, povećavati kompetencije postojećih kadrova, ojačati struku… To je naša misija i zato smo u svom budućem kampusu predvidjeli i otvorenje fakulteta – dodaje Šeperac.
Dakle, da bi gejming-tvrtke nastavile jahati na krilima dosadašnjeg uspjeha, moraju se okrenuti budućnosti, i to ponajviše ulaganjem u razvoj i radnu snagu. A osim developera, Zagorac ističe da gejming-sektor zapošljava i brojne umjetnike za razvoj animacija ili zvuka, čiji je položaj na tržištu rada prije razvoja te industrije bio nepovoljniji.
– Prodaja dvaju hrvatskih gejming-studija za jako velike iznose potvrđuje i da su naši developeri igara pri svjetskom vrhu, a ovako neizravno pomažemo i cjelokupnoj industriji kojoj je sve potrebnija ta specifična radna snaga. Svakako, mnogo je prednosti koje gejming nosi društvu, a činjenica je da su ga kao važnog počele prepoznavati i druge kompanije na hrvatskom tržištu koje ga sponzoriraju. Vjerujem da će i njihova ulaganja na obostranu korist ubrzati već istaknuti rast industrije – zaključuje Zagorac.
Gavrilović pak najveće prilike za rast i suradnju uočava u povezivanju cijele zajednice.
– Države s najjačim i najzdravijim industrijama videoigara imaju snažne udruge poslodavaca koje uspješno razvijaju tu industriju. U tom su pogledu također napravljeni veliki pomaci i Klaster hrvatskih proizvođača videoigara ima čak četrdeset tvrtki s ukupno oko 470 radnika, što je više od devedeset posto sve radne snage u industriji. Idući je korak profesionalizacija udruge dodatnim zapošljavanjem i zatim izradom te primjenom zajedničke strategije – najavljuje Gavrilović.
Unatoč svim zaprekama najjači igrači gejming-industrije predviđaju joj svijetlu budućnost u Hrvatskoj. Barbir zaključuje da se ‘napokon spoznalo da je ovo jako zanimljiva industrija, a može biti i unosna‘.